Kratak pregled
- Opis: Zarazna dijarealna bolest uzrokovana bakterijskom infekcijom (shigella).
- Uzroci: Infekcija bakterijama koje prenose oboljele osobe izravno preko kontaminiranih ruku ili neizravno preko kontaminirane hrane, vode za piće i kupanje ili predmeta
- Simptomi: česti su proljev (voden do krvav), trbušni grčevi, vrućica i povraćanje.
- Dijagnoza: Razgovor s liječnikom, fizički pregled (npr. otkrivanje bakterija iz uzorka stolice).
- Liječenje: Liječnik obično liječi šigelozu antibioticima. Osim toga, važna je opskrba tekućinom i elektrolitima (npr. otopine za piće). Samo rijetko je potreban boravak u bolnici.
- Prevencija: Redovito prati ruke, piti samo čistu pitku vodu (npr. originalne zatvorene boce), kuhati ili temeljito pržiti hranu prije konzumiranja.
Što je dizenterija?
Dizenterija – koja se naziva i šigeloza, šigela dizenterija, bakterijska dizenterija, bakterijska dizenterija ili šigela dizenterija – crijevna je bolest uzrokovana infekcijom različitim bakterijama iz roda Shigella. Pripadaju crijevnim klicama medicinski poznatim kao enterobakterije.
Infekcija često uzrokuje teški proljev i bolove u trbuhu. U Njemačkoj uglavnom pogađa putnike, a posebno one koji se vraćaju iz toplih zemalja s lošim higijenskim uvjetima.
Bakterijsku dizenteriju treba razlikovati od amebne dizenterije. Potonji nije uzrokovan bakterijama već parazitom Entamoeba histolytica (ameba).
Gdje se nalazi šigela?
Shigella je vrlo rasprostranjena diljem svijeta. Loši sanitarni uvjeti i topla klima pogoduju širenju bolesti, zbog čega je osobito česta u tzv. zemljama u razvoju. Prema studijama, slučajevi šigeloze koji se javljaju u Njemačkoj uglavnom dolaze iz zemalja kao što su Egipat, Maroko, Indija, Kina i Turska.
Tipično, bakterijska dizenterija javlja se češće u toplim mjesecima (ljeto do rane jeseni). Uglavnom su djeca mlađa od pet godina i mlade odrasle osobe (između 20 i 39 godina) pogođene infekcijom Shigella.
U ovoj se zemlji dizenterija ponekad javlja iu društvenim sredinama (npr. u staračkim domovima ili dječjim vrtićima) kada se higijenske mjere ne poštuju na odgovarajući način.
Kako nastaje šigeloza?
Dizenterija je uzrokovana infekcijom bakterijom Shigella. Te bakterije počinju proizvoditi toksine (endotoksine i egzotoksine) u crijevima koji uzrokuju upalu crijevne sluznice (obično debelog crijeva). Najčešće vrste bakterija iz skupine šigela uključuju:
- Shigella sonnei: rasprostranjena uglavnom u zapadnoj Europi; relativno bezopasan
- Shigella flexneri: rasprostranjena uglavnom u istočnim zemljama i SAD-u; rjeđi i prilično bezopasni
- Shigella boydii: uglavnom rasprostranjena u Indiji i sjevernoj Africi
- Shigella dysenteriae: rasprostranjena uglavnom u tropima i suptropima; stvara i endotoksin, koji u teškim slučajevima dovodi do čira na debelom crijevu, i egzotoksin (Shiga toksin), koji dovodi do teškog, čak i krvavog proljeva i problema s cirkulacijom
Kako dolazi do prijenosa?
Neizravan prijenos bakterija događa se kontaminiranom hranom, kontaminiranom vodom za piće i inficiranim predmetima (npr. ručnici) kao i zajedničkim korištenjem toaleta. Moguć je i prijenos vodom za kupanje kontaminiranom bakterijama.
Do zaraze dolazi i preko zaraženih osoba koje ne pokazuju simptome (asimptomatski kliconoše ili “izlučivači”). Muhe mogu prenijeti čestice stolice kontaminirane bakterijama na predmete ili hranu. Također je moguće da se shigella prenese tijekom seksualnog analnog kontakta i povremeno preko kontaminirane medicinske opreme.
Shigella je vrlo zarazna i uzrokuje simptome čak iu malim količinama (manje od 100 klica).
Koji su simptomi bolesti dizenterije?
Ako tijelo zbog proljeva izlučuje prekomjerne količine tekućine, često gubi i elektrolite, posebice natrij i kalij. U težim slučajevima nedostatak tekućine i elektrolita u daljnjem tijeku dovodi do hemolitičkog uremičkog sindroma (HUS). To uključuje stvaranje malih krvnih ugrušaka (tromba) u cijelom tijelu. One blokiraju dotok krvi u vitalne organe (npr. mozak, srce, bubrezi). Moguće su posljedice zatajenje bubrega, koma, pa čak i zatajenje cirkulacije.
Simptomi bakterijske dizenterije na prvi pogled:
- Snažan bol u trbuhu nalik na grčeve (kolike)
- Povraćanje
- Bolna želja za nuždom
- Groznica
- Vodenasti do sluzavo-krvavi proljev
- Čirevi u crijevima; crijevno krvarenje; u teškim slučajevima, crijevo se proširi i pukne (perforacija crijeva) ili se peritoneum upali (peritonitis)
- Nedostatak tekućine (dehidracija), gubitak elektrolita
Kako liječnik postavlja dijagnozu?
Prvi kontakt kod sumnje na infekciju šigelom je obiteljski liječnik. Po potrebi ili na daljnje pretrage uputit će bolesnika specijalistu ili u bolnicu. Za dijagnosticiranje šigeloze obično su dovoljni tipični simptomi bolesti i pregled stolice.
Za postavljanje dijagnoze dizenterije liječnik najprije obavi detaljan razgovor (anamnezu) s oboljelom osobom. Nakon toga slijedi fizički pregled.
Posjet liječniku nužan je najkasnije ako jaki proljev traje dulje od tri dana, krvav je ili ga prati temperatura iznad 38 Celzijevih stupnjeva.
Razgovarajte s liječnikom
Sistematski pregled
Liječnik zatim obavlja fizički pregled. Na primjer, on ili ona palpira trbuh radi utvrđivanja ili stetoskopom provjerava ima li uočljivih crijevnih zvukova.
Ako se sumnja na šigelozu, liječnik postavlja dijagnozu na temelju uzorka stolice oboljele osobe. Na primjer, pregledava stolicu pod mikroskopom da vidi postoji li povećan broj bijelih krvnih zrnaca (leukocita).
Shigella se također može otkriti izravno u laboratoriju. Tamo se također može utvrditi je li otkrivena vrsta bakterije Shigella već razvila otpornost na određeni antibiotik (antibiogram). To govori liječniku je li određeni antibiotik učinkovit protiv šigele ili ne.
Budući da su šigele vrlo osjetljive, preporuča se uzorak stolice, što svježiji, odmah transportirati u laboratorij u posebnoj transportnoj posudi.
Kako liječiti šigelozu?
U većini slučajeva liječnik liječi infekciju šigelom antibioticima. Oni skraćuju trajanje bolesti, smanjuju izlučivanje uzročnika (a time i rizik od infekcije) i sprječavaju komplikacije. Djelatne tvari azitromicin ili ciprofloksacin pokazale su se osobito učinkovitima. Liječnik daje antibiotike u obliku tableta ili, u težim slučajevima, putem infuzije.
Neke su šigele otporne na određene antibiotike i stoga su neosjetljive na te lijekove. U načelu, liječnici preporučuju liječenje antibioticima tek nakon što se u laboratoriju ispita njihov učinak na pojedinu bakteriju (antibiogram). To osigurava da je antibiotik stvarno učinkovit protiv patogena.
Ako ste dobrog općeg zdravlja, moguće je u nekim slučajevima izbjeći liječenje antibioticima. Liječnik će procijeniti je li to u Vašem slučaju moguće.
Antispazmodici
Opskrba tekućinom i elektrolitima
Također je važno da oboljeli piju dovoljno kako bi nadoknadili gubitak tekućine uslijed proljeva. Ako sami ne mogu dovoljno piti, infuziju primaju putem vene.
Za nadoknadu izgubljenih minerala i soli (elektrolita) u tijelu, liječnik također može davati infuzije ili prepisati otopine elektrolita za piće iz ljekarne. Ako tijekom putovanja u svojoj blizini nemate medicinskih potrepština ili ljekarne, u hitnim slučajevima možete sami pripremiti otopinu elektrolita.
Ako nemate soka u kući, umjesto njega možete koristiti vodu ili blagi čaj (npr. od kamilice ili šipka). No, osobito u inozemstvu, pazite da koristite čistu vodu za piće!
Domaća otopina elektrolita nije namijenjena za liječenje ozbiljnih bolesti. Ako vaše dijete ili beba ima proljev, ako proljev traje dulje od tri dana ili ako u stolici ima krvi, odmah posjetite liječnika!
Kakav je tijek dizenterije?
Tijek bolesti varira ovisno o vrsti patogena. U Njemačkoj se infekcije uglavnom javljaju s Shigella sonnei (oko 70 posto slučajeva) i Shigella flexneri (oko 20 posto oboljelih). Ove dvije vrste uglavnom dovode do blažih bolesti, ali počinju vrlo akutno i obično su vrlo zarazne.
U pravilu se iznenadni simptomi kao što je vodenasti proljev javljaju između četiri sata i četiri dana nakon infekcije. U nekim slučajevima javlja se i groznica, gubitak apetita i bolovi u trbuhu. Kod blažih, bezopasnih oblika, simptomi nestaju nakon otprilike tjedan dana.
U rijetkim slučajevima bakterije se trajno nasele u crijevima i nastave se izlučivati stolicom. Ljudi kod kojih je to slučaj nazivaju se dugotrajnim izlučivačima.
Ako je bakterija Shigella dysenteriae pokretač bolesti, tijek šigeloze obično je teži. Često tada dolazi do krvavo-sluzavog proljeva popraćenog jakim grčevima u trbuhu. Osim toga, moguće je da se u debelom crijevu tijekom bolesti stvore čirevi, koji uzrokuju širenje ili pucanje crijeva u ekstremnim slučajevima (perforacija crijeva).
Koliko je opasna dizenterija?
Međutim, teške i smrtonosne komplikacije bakterijske dizenterije su rijetke. Kod nas prevladavaju blaži tijekovi bolesti, infekcije često počinju naglo i burno te su vrlo zarazne.
Koliko dugo je osoba zarazna?
Zaražene osobe koje su se oporavile i ne pokazuju simptome i dalje su zarazne oko četiri do šest tjedana. Toliko dugo se uzročnici mogu otkriti u stolici oboljele osobe.
Kako se može spriječiti dizenterija?
Najbolji način da spriječite dizenteriju je redovito i prije svega temeljito pranje ruku:
- Da biste to učinili, držite ruke pod tekućom vodom.
- Temeljito istrljajte ruke na svim mjestima (dlanovi i nadlanice, vrhovi prstiju, prostor između prstiju i palca) s dovoljno sapuna najmanje 20 do 30 sekundi.
- Zatim ponovno isperite ruke pod tekućom vodom.
- Pažljivo osušite ruke. Papirnati ručnici prikladni su u javnim zahodima; kod kuće je najbolje koristiti osobni, čisti ručnik.
Ako nemate tekuću vodu i sapun, koristite posebne dezinfekcijske maramice, gelove ili sprejeve iz ljekarne. Provjerite je li vam koža suha i temeljito istrljajte sva područja oko 30 sekundi.
Osim toga, pridržavajte se sljedećih mjera, posebno u toplijim zemljama s lošim higijenskim uvjetima:
- Nemojte piti vodu iz slavine, već samo vodu iz originalnih zatvorenih boca za piće.
- Kuhajte ili pržite hranu prije nego je pojedete.
- Nemojte jesti zelenu salatu ili voće bez kožice (npr. grožđe, jagode). Umjesto toga jedite voće s korom (npr. banane, naranče) i sami ga ogulite.
- Izbjegavajte plivanje u plitkoj, toploj vodi.
Ako živite u istom kućanstvu s nekim tko je bolestan, trebali biste obratiti pozornost i na sljedeće:
- Posteljinu i ručnike perite na temperaturi od najmanje 60 Celzijevih stupnjeva.
- Redovito dezinficirajte sve predmete s kojima je oboljela osoba bila u kontaktu (npr. daljinski upravljač, prekidač za svjetlo, ručke na vratima).
