Kratak pregled
- Simptomi ozljede kralježnice: bol u leđima, ograničena/bez pokretljivosti i/ili osjetljivosti, oteklina
- Dijagnoza ozljede kralježnice korištenjem slikovnih postupaka kao što su rendgensko snimanje, MRI, CT
- Liječenje ozljede kralježnice: imobilizacija/stabilizacija, kirurški zahvat ako je potrebno, medikamentozno liječenje boli ili mišićnog spazma
Pažnja!
- Automobilske i sportske nesreće najčešći su uzroci ozljeda kralježnice. Nakon pada ili nasilnog sudara, ozljede kralježnice često su vidljive na RTG snimkama.
- Ako je kod djece ozlijeđena leđna moždina, živci mogu biti samo privremeno disfunkcionalni. To znači da imaju kratkotrajne bolove koji munjevito pucaju u noge ili ruke.
- Ako se djelomična paraliza kao posljedica ozljede kralježnice povuče unutar nekoliko tjedana, izgledi za potpuni oporavak su dobri. Nasuprot tome, simptomi koji su i dalje prisutni nakon šest mjeseci često ostaju trajni.
Ozljeda kralježnice: simptomi
Oni ovise o tome koje su strukture oštećene u ozljedi kralježnice iu kojoj mjeri. Općenito, ozljeda kralježnice uzrokuje simptome kao što su
- Bol u leđima
- Ograničenje pokretljivosti ili nemogućnost kretanja
- Otekline i hematomi
Uobičajeno je da živci i leđna moždina budu zahvaćeni kada je kralježnica ozlijeđena, budući da strukture leže blizu jedna drugoj.
Simptomi ozljeda leđne moždine
Ako je leđna moždina zahvaćena ozljedom kralježnice, to se očituje funkcionalnim poremećajima ispod i na mjestu ozljede. Ako je ozljeda na primjer u području vrata, pogođena osoba možda više neće moći (ispravno) pomicati ruke. Ako je leđna moždina oštećena niže, to se može očitovati funkcionalnim poremećajima nogu. Ponekad više ne mogu kontrolirati svoja crijeva i mjehur.
Osim toga, oboljela osoba ima bolove u zahvaćenom području.
Simptomi oštećenja živaca
S ozljedama živaca, pogođena osoba gubi osjećaj unutar i oko ozlijeđenog područja i često više nema kontrolu nad mišićima koje opskrbljuju zahvaćeni živci. Ovo ograničenje može biti potpuno ili djelomično, privremeno ili trajno. Potonji je slučaj, na primjer, ako su živčani putovi u leđnoj moždini uništeni ili je leđna moždina presječena.
Simptomi ozljeda mišića
Ako je kretanje pojedinih dijelova tijela trajno ograničeno ili nemoguće zbog ozljede kralježnice, mišići koji se više ne koriste mogu se trajno skratiti.
Ozljeda kralježnice: dijagnoza
Kako bi se utvrdio točan položaj i opseg ozljede kralježnice (kosti, leđne moždine) i eventualnih popratnih ozljeda (npr. susjednih mišića), liječnik će koristiti slikovne tehnike. To uključuje:
- Rendgenska slika: rendgenska slika pokazuje jesu li koštane strukture (npr. kralješci) ozlijeđene. Međutim, oštećenje leđne moždine nije vidljivo.
- Kompjuterizirana tomografija (CT): To može pokazati ozljede koštane kralježnice mnogo točnije od rendgenske snimke. CT-om se mogu vidjeti i druge strukture tkiva.
- Magnetska rezonancija (MRI): Kao i kompjutorizirana tomografija, ova metoda, također poznata kao magnetska rezonancija, daje vrlo detaljne slike. Pomažu liječniku u otkrivanju ozljeda, na primjer, leđne moždine ili ligamenata kralježnice. Međutim, ova metoda manje točno prikazuje ozljede kostiju.
Ozljeda kralježnice: terapija
Kirurški zahvat može biti nužan u slučaju ozljede kralježnice, primjerice ako liječnik treba ukloniti komadiće kosti ili krvne nakupine koje pritišću leđnu moždinu. Zatim imobilizira pacijenta ili kralježnicu dok kosti i drugo tkivo ne zacijele. Ponekad je tijekom operacije također potrebno ugraditi čelične klinove za stabilizaciju ozlijeđene kralježnice.
Bolovi uzrokovani ozljedom kralježnice mogu se ublažiti lijekovima protiv bolova (analgeticima). Aktivne tvari poput ibuprofena ili paracetamola pomažu kod umjerene tegobe. Nakon operacije, s druge strane, često su potrebni snažniji lijekovi protiv bolova (opijati).
Ako ozljeda kralježnice rezultira paralizom zbog grčenja mišića (spastična paraliza), liječnik će propisati mišićne relaksante – tj. lijekove koji ublažavaju grč. Takva spastična paraliza može se pojaviti čak i tjednima nakon nesreće.
Nakon akutnog liječenja pacijent obično prima fizioterapiju i radnu terapiju kako bi se brže i što potpunije oporavio od ozljede kralježnice.
Ozljeda kralježnice: što učiniti?
Ako se sumnja na ozljedu kralježnice, osobe koje pružaju prvu pomoć moraju biti izuzetno oprezne – čak i najmanji pokret može dovesti do trajne paralize. Stoga je prva pomoć kod ozljede kralježnice sljedeća:
- Odmah pozovite hitnu pomoć!
- Umirite žrtvu.
- Ako je ozlijeđena osoba pri svijesti, nemojte je pomicati ako je moguće. Zamolite ih da drže glavu i vrat vrlo mirnima. Ako ste savladali držanje cervikalne udlage (vidi dolje), možete je koristiti za stabilizaciju područja glave i vrata.
- Ako je ozlijeđena osoba bez svijesti, morate je postaviti u položaj za oporavak – nesvjestica je opasnija od bilo kakve štete uzrokovane pomicanjem ozlijeđene osobe. Ako osoba bez svijesti leži na leđima, njezin jezik ili bljuvotina mogu joj začepiti dišne putove i uzrokovati gušenje.
Za držanje cervikalne udlage, kleknite uz glavu unesrećenog, uhvatite mu vrat jednom rukom, podupirući vrat prstima i oslanjajući palac na ključnu kost. Čvrsto držite glavu drugom rukom i lagano je pritisnite na suprotnu podlakticu, pretvarajući je u potpornu udlagu.
Ozljeda kralježnice: kada posjetiti liječnika?
Prevencija ozljeda kralježnice
Ozljeda kralježnice nastaje kod inače zdravih ljudi kao posljedica neuobičajeno jakog udarca, primjerice nasilnog pada, (motociklističke) nesreće ili slično. Glavni način prevencije ozljeda je oprezno ponašanje tijekom sporta i prometa te izbjegavanje nepotrebnih rizika. Motociklisti mogu i trebaju nositi posebne štitnike za kralježnicu, dok vozači automobila trebaju paziti da su nasloni za glavu njihovih sjedala dobro podešeni tako da stabiliziraju vratni dio.
Što još možete učiniti: Redoviti, ciljani trening snage jača leđne mišiće, koji zauzvrat mogu bolje poduprijeti kralježnicu. To može spriječiti ozljedu kralježnice u slučaju nepredviđenog udara.
