Prilikom prvog kontakta, imunološki sustav može klasificirati potencijalno alergenu tvar (alergen) kao "opasnu" i zapamtiti je. Taj se mehanizam naziva senzibilizacija. Sljedeći put kada dođete u kontakt s predmetnim alergenom, alergijske reakcije se javljaju po prvi put. Oni mogu postati sve ozbiljniji tijekom vremena. Ako se ne liječi, alergija također može dovesti do kroničnih simptoma kao što je bronhijalna astma.
Stoga je preporučljivo spriječiti alergije koliko god je to moguće – idealno od najranije dobi. To je zato što je sklonost alergijama nasljedna. To znači da ako otac ili majka imaju alergijsku bolest (kao što je peludna groznica, astma ili neurodermitis), dijete ima povećan rizik da također postane alergično. Taj je rizik još veći ako su oba roditelja na nešto alergična – osobito ako se radi i o istoj vrsti alergijske bolesti (npr. peludna groznica). Djeca koja imaju braću i sestre s alergijama također spadaju u rizičnu skupinu (povećani rizik od alergije).
Primarna prevencija
Bez nikotina
Aktivno i pasivno pušenje tijekom trudnoće i dojenja te nakon poroda povećava rizik od razvoja alergija (osobito astme) kod djeteta. Osim toga, duhanski dim vas može razboljeti i na druge načine, primjerice uzrokujući rak.
Stoga postoji nekoliko razloga zašto je okruženje bez duhanskog dima temeljno važno – posebno za trudnice, dojilje i djecu.
Prehrana tijekom trudnoće i dojenja
U tom razdoblju stručnjaci preporučuju uravnoteženu, raznoliku prehranu koja zadovoljava prehrambene potrebe žene. Prehrana treba sadržavati povrće, mlijeko i mliječne proizvode (kao što su jogurt i sir), voće, orašaste plodove, jaja i ribu.
Nije potrebno da trudnice ili dojilje izbjegavaju uobičajene okidače alergija u svojoj prehrani (poput kravljeg mlijeka ili kikirikija) – to ne utječe na djetetov rizik od alergija.
Zdrava tjelesna težina
Kako bi spriječile astmu kod djece, žene bi trebale izbjegavati prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilo prije i tijekom trudnoće. Zdrava tjelesna težina važna je i za samu djecu i adolescente: astma je češća kod djece s prekomjernom tjelesnom težinom/pretilosti nego kod one normalne težine.
"Normalna" dostava, ako je moguće
Djeca rođena carskim rezom imaju blago povećan rizik od astme u usporedbi s bebama rođenim na normalan način (vaginalno). Roditelji bi to trebali imati na umu kada razmatraju elektivni carski rez (tj. carski rez koji nije medicinski neophodan).
Dojenje
U idealnom slučaju, majke bi trebale u potpunosti dojiti svoju bebu prvih četiri do šest mjeseci. Ako potom postupno uvode dohranu, zasad trebaju nastaviti dojiti svoju djecu.
Više o trajanju dojenja možete pročitati u članku “Koliko dugo dojiti?”.
Dojenačka formula
Bebe koje se ne mogu dojiti ili se ne mogu dovoljno dojiti trebale bi dobiti mliječnu hranu za dojenčad.
Međutim, u prvim danima života ne smije se hraniti industrijski proizvedenom formulom za dojenčad na bazi kravljeg mlijeka (formula na bazi kravljeg mlijeka) ako majka želi dojiti (može proći nekoliko dana dok mlijeko ne dođe u dojke) . Umjesto toga, za privremenu prehranu adaptiranim mlijekom u prvih nekoliko dana života, majke bi trebale odabrati pripravak u kojem su mliječne bjelančevine visoko razgrađene (ekstenzivno hidrolizirana terapijska formula) ili koja sadrži samo građevne blokove proteina (aminokiselinska formula).
Ostala životinjska mlijeka poput kozjeg (također se koristi kao osnova za dojenčad), ovčjeg ili kobiljeg mlijeka nemaju učinak sprječavanja alergija. Isto vrijedi i za formule za dojenčad na bazi soje (proizvodi od soje mogu, međutim, biti dio dohrane – bez obzira na svrhu prevencije alergija).
Dohrana i prijelaz na obiteljsku prehranu
Ovisno o bebinoj spremnosti, majke bi trebale započeti s uvođenjem dohrane najranije od početka 5. mjeseca, a najkasnije od početka 7. mjeseca.
Izbjegavanje uobičajenih alergena iz hrane (kao što su kravlje mlijeko, jagode) u prvoj godini života nema nikakve koristi u smislu prevencije alergija. Stručnjaci ga stoga savjetuju. Umjesto toga, postoje dokazi da raznolika prehrana u prvoj godini života može zaštititi od atopijskih bolesti poput peludne groznice ili alergijske astme. Raznolika prehrana uključuje i ribu, ograničenu količinu mlijeka/prirodnog jogurta (do 200 ml dnevno) i kokošja jaja:
Kako biste spriječili alergiju na kokošja jaja, stručnjaci preporučuju dobro zagrijana kokošja jaja, kao što su pečena ili tvrdo kuhana jaja. Majke bi ih trebale upoznati s dohranom i redovito ih davati djetetu. Međutim, ne preporučuju se “sirova” kokošja jaja (uključujući i kajganu!).
Preporučena cijepljenja
Svu djecu stoga treba cijepiti prema važećim preporukama (uključujući i djecu s povećanim rizikom od alergija).
Bez pretjerane higijene
Previše higijene u djetinjstvu očito potiče razvoj alergija. Prema higijenskoj hipotezi, djetetov imunološki sustav treba mikrobe i prljavštinu za sazrijevanje. Tome u prilog ide i činjenica da su djeca koja odrastaju na farmi manje osjetljiva na alergijske bolesti.
Izbjegavajte plijesan i zagađivače zraka u zatvorenom prostoru
Pazite da se plijesan ne razvije u zatvorenom prostoru (osobito u spavaćim sobama). Da biste to učinili, trebali biste redovito provjetravati kako vlaga u prostorijama ne bi previsoka.
Kako bi se spriječile alergije, zagađivače zraka u prostorijama također treba izbjegavati koliko god je to moguće. Osim duhanskog dima, to također uključuje onečišćivače koji se oslobađaju, na primjer, ispuštanjem plinova iz podnih obloga ili namještaja.
Čuvajte se ispušnih plinova automobila
Dušikovi oksidi i male čestice iz prometnih emisija mogu, između ostalog, povećati rizik od astme. Djecu (i odrasle) stoga treba što je manje moguće izlagati takvim emisijama (npr. izbjegavajte igru ili život u blizini prometnih cesta ako je moguće).
Sekundarna prevencija
Sekundarna prevencija važna je za osobe s povećanim rizikom od alergija koje (još) nisu bolesne (npr. bebe roditelja alergičara). S druge strane, preporučljivo je ako je imunološki sustav već senzibiliziran – prvi korak prema alergiji.
Hidrolizirana formula za dojenčad
Za hidrolizirane (hipoalergene) formule za dojenčad (HA formule) kaže se da su osobito korisne za djecu u riziku za prevenciju alergijskih bolesti – prema reklamnim tvrdnjama mnogih proizvođača. Za sada se, međutim, takvi proizvodi ne mogu općenito preporučiti za prevenciju alergija.
Jedan od razloga za to je što se dostupni proizvodi znatno razlikuju u raznim aspektima – na primjer, u izvoru proteina koji sadrže i opsegu u kojem se proteini razgrađuju tijekom proizvodnje.
Drugo, studije u kojima su ispitivane takve hipoalergene formule za dojenčad vrlo su heterogene – primjerice s obzirom na trajanje studije, veličinu grupe ili utjecaj industrije.
Bebe s rizikom od alergija stoga bi trebale provjeriti je li dostupna formula za dojenčad za koju su studije pokazale da je učinkovita u sprječavanju alergija. To preporučuju važeće smjernice o prevenciji alergija.
Europska smjernica o prevenciji alergija na hranu kod beba i male djece također ne sadrži preporuku za korištenje hidrolizirane formule za dojenčad – ali niti preporuku protiv nje. Nema jasnih dokaza da ove formule za dojenčad mogu spriječiti alergije na hranu kod djece. Međutim, također nema dokaza da je HA hrana štetna za djecu.
Roditelji rizične djece trebali bi potražiti savjet u vezi s hipoalergenom formulom za dojenčad, primjerice od svog pedijatra.
Kućni ljubimci
Obitelji ili djeca s povećanim rizikom od alergija ne smiju nabaviti novu mačku. Međutim, ne postoji preporuka da se riješite postojećeg kućnog ljubimca – nema dokaza da bi to imalo utjecaja na rizik od alergija.
Tercijarna prevencija
Tercijarna prevencija postojećih alergijskih bolesti ima za cilj spriječiti, ograničiti ili kompenzirati egzacerbaciju i moguće posljedice bolesti.
Na primjer, pacijentima s alergijskom astmom katkada dobro dođe klimatska terapija (npr. boravak u toplicama na moru, u niskim i visokim planinama). Bolnička rehabilitacija također može biti korisna.
U slučaju alergijskog rinitisa (sa ili bez alergijskog konjunktivitisa) stručnjaci preporučuju specifičnu imunoterapiju kako bi se spriječio razvoj alergijske astme. Postupak je također poznat kao hiposenzibilizacija:
Liječnik primjenjuje postupno rastuće doze alergena oboljelima – bilo u obliku otopine ili tablete pod jezik (sublingvalna imunoterapija, SLIT) ili kao injekcija (štrcaljka) pod kožu (supkutana imunoterapija, SCIT). Cilj je postupno navikavanje imunološkog sustava na okidač alergije kako bi manje osjetljivo reagirao na njega.
Alergijski rinitis (moguće s alergijskim konjunktivitisom) je simptom alergije na pelud (peludna groznica), alergije na životinjsku dlaku i alergije na kućnu prašinu, na primjer.
Ako ste alergični na kućnu prašinu (alergija na kućnu prašinu), pobrinite se da u vašem domu bude što manje grinja i izmeta grinja. To znači, na primjer:
- Podove prekrivene tepihom potrebno je usisavati nekoliko puta tjedno, po mogućnosti pomoću uređaja s posebnim filtrom za finu prašinu.
- Glatke podove treba obrisati jednom do dva puta tjedno.
Bebe s atopijskim dermatitisom čija obitelj redovito konzumira kikiriki mogu imati koristi ako se proizvodi od kikirikija uvedu u obliku primjerenom njihovoj dobi (kao što je maslac od kikirikija) uz dohranu i zatim se redovito daju. Kikiriki je jedna od namirnica koja često izaziva napade ili pogoršava simptome atopijskog dermatitisa. Međutim, liječnici bi prvo trebali isključiti alergiju na kikiriki, osobito kod beba s umjerenim do teškim atopijskim dermatitisom.
Tercijarna prevencija alergija kod djece s atopijskim dermatitisom također uključuje savjet da se ne uzima nova mačka.
