Green Star (Glaukom): Uzroci, dijagnoza i napredovanje

Kratak pregled

  • Što je glaukom? Skupina očnih bolesti koje mogu uništiti mrežnicu i vidni živac u uznapredovalim stadijima i dovesti do sljepoće ako se ne liječe. Također poznat kao glaukom.
  • Simptomi: U početku jedva ikakvi simptomi, u uznapredovalim fazama gubitak vidnog polja, bol u očima, glavobolja. Kod akutnog glaukoma (napada glaukoma) simptomi kao što su iznenadni poremećaji vida, vrlo tvrda očna jabučica, jake glavobolje i bolovi u očima, mučnina.
  • Uzrok: nepovratno oštećenje vidnog živca, često (djelomično) uzrokovano prekomjernim intraokularnim tlakom.
  • Ko- čimbenici i čimbenici rizika: npr. starija dob, nizak krvni tlak, visoki krvni tlak, koronarna bolest srca (CHD), dijabetes melitus, povišeni lipidi u krvi, migrena, tinitus, teška kratkovidnost ili dalekovidnost, obiteljska povijest glaukoma, mrak boja kože, pušenje.
  • Liječenje: lijekovi, po potrebi operacija.
  • Prognoza: Ako se ne liječi, glaukom dovodi do sljepoće.

Glaukom: Opis

Glaukom je jedan od najčešćih uzroka sljepoće. U industrijaliziranim zemljama glaukom je treći najčešći uzrok sljepoće. Procjenjuje se da oko 14 milijuna ljudi u Europi boluje od glaukoma. U mnogim slučajevima oboljeli nisu svjesni svog stanja.

Čim osoba s glaukomom sama primijeti smetnje vida, oštećenje mrežnice i/ili vidnog živca često je već uznapredovalo. A šteta koja je već nastala obično se više ne može poništiti.

Glaukom je češći s godinama. Nakon 75. godine života obolijeva sedam do osam posto ljudi, nakon 80. čak 10 do 15 posto.

Oblici glaukoma

Drugo, ovisno o anatomiji kuta komore, glaukom se može podijeliti u dvije glavne skupine: glaukom otvorenog kuta (glaukom širokog kuta) i glaukom uskog kuta (glaukom zatvorenog kuta).

Glaukom otvorenog kuta

Daleko najčešći oblik glaukoma u starijih osoba je primarni glaukom otvorenog kuta – nalazi se u oko devet od deset pacijenata s glaukomom. Ovaj oblik glaukoma nastaje zbog poremećaja drenaže u tzv. trabekularnoj mrežici (spužvasto tkivo u komornom kutu), čiji je uzrok nepoznat. Budući da očna vodica ne može pravilno otjecati, intraokularni tlak se povećava. Primarni glaukom otvorenog kuta je kroničan i zahvaća oba oka.

Sekundarni glaukom otvorenog kuta je rjeđi. U tom slučaju, očna vodica ne može pravilno otjecati zbog blokade unutar trabekularne mreže. Ova opstrukcija može biti uzrokovana upalnim stanicama, crvenim krvnim stanicama ili tumorskim stanicama, na primjer, ili može biti posljedica terapije kortizonom.

Glaukom uskog kuta

Ponekad uzrok glaukoma uskog kuta – tj. spljoštena prednja sobica – ostaje nepoznat (primarni glaukom uskog kuta). Nasuprot tome, sekundarni glaukom uskog kuta može se pripisati nekoj drugoj bolesti oka, na primjer rubeosis iridis (abnormalna vaskularizacija šarenice zbog nedostatka lokalnog protoka krvi, npr. kod dijabetičara).

Ako se ovaj poremećaj istjecanja dogodi akutno (kao napadaj), naziva se napad glaukoma (također poznat kao "akutno zatvoreno kutno stanje"). Kut komore je iznenada pomaknut. Intraokularni tlak tada može toliko porasti unutar nekoliko sati da mrežnica i živci budu odmah i trajno oštećeni (opasnost od sljepoće!).

Napadaj glaukoma je oftalmološki hitan slučaj koji se mora liječiti što je prije moguće!

Ostali oblici glaukoma

Postoji nekoliko drugih vrsta glaukoma.

S druge strane, kongenitalni glaukom je rijedak: u oboljelih beba trabekularna mreža u kutu oka nije u potpunosti formirana iz nepoznatih razloga ili je otjecanje očne vodice ometeno tkivom. Ovaj oblik glaukoma uočava se već u prvoj godini života i relativno brzo može dovesti do sljepoće.

Glaukom: simptomi

Simptomi glaukoma razlikuju se ovisno o obliku i stadiju bolesti.

Kronični glaukom: simptomi

Velika većina bolesnika ima kronični progresivni glaukom – najčešće primarni glaukom otvorenog kuta, ponekad i kronični glaukom uskog kuta. U takvim slučajevima obično nema simptoma u ranim fazama. Pacijenti s glaukomom svoju bolest često primijete tek u uznapredovalom stadiju zbog sve većih defekata vidnog polja (skotoma):

Povremeno se defekti vidnog polja javljaju i u središtu vidnog polja.

Ostali simptomi glaukoma mogu uključivati ​​crvenilo očiju, glavobolju i bol u očima. Osim toga, dugotrajno povišen intraokularni tlak može dovesti do oticanja (edema) određenih stanica u oku, što dovodi do loma svjetlosti koji se percipiraju kao obojeni prstenovi ili aureole (aure) oko izvora jarkog svjetla.

Akutni glaukom (napad glaukoma): Simptomi

U akutnom glaukomu uskog kuta (napad glaukoma), iznenadno naglo povećanje intraokularnog tlaka unutar nekoliko sati izaziva sljedeće simptome:

  • opipljiva tvrda očna jabučica
  • Jaka bol u očima i glavobolja
  • crvenilo očiju
  • Obojeni krugovi svjetlosti (aureole) oko izvora svjetlosti
  • smanjena oštrina vida
  • Fiksna, umjereno široka zjenica ("fiksna" znači da se gotovo uopće ne sužava ili se uopće ne sužava kada je izložena svjetlu)
  • Mučnina i povračanje

Kongenitalni glaukom: simptomi

Ako beba pokazuje sljedeće simptome, uzrok može biti kongenitalni glaukom:

  • Povećanje očne jabučice i rožnice (kravlje oko ili volovsko oko, medicinski naziv: buftalmus)
  • Povećani promjer rožnice
  • neprozirnost rožnice
  • oči osjetljive na svjetlo (fotofobija)
  • suzne oči

Ako primijetite ove znakove kod svog djeteta, svakako trebate posjetiti pedijatra! Oni vas i vaše dijete mogu uputiti specijalistu.

Glaukom: uzroci i čimbenici rizika

Kao što je već spomenuto, postoje primarni oblici glaukoma čiji je uzrok nepoznat i sekundarni oblici glaukoma koji nastaju kao posljedica neke druge bolesti ili npr. ozljede oka.

Pregled najvažnijih uzroka i čimbenika rizika za glaukom:

  • Naslage (plakovi) koje začepljuju trabekularnu mrežu u kutu komore i “Schlemmov kanal” u kutu komore (glaukom otvorenog kuta). Naslage su obično povezane sa starenjem.
  • nizak krvni tlak ili vrlo niska vrijednost drugog krvnog tlaka (dijastolički krvni tlak), npr. zbog oštećenja srčanih zalistaka ili određenih poremećaja krvožilnog rada
  • kronični visoki krvni tlak (hipertenzija), koji oštećuje stijenku krvne žile
  • kronično povišene razine lipida u krvi (kao što je hiperkolesterolemija), što dovodi do naslaga u krvnim žilama (arterioskleroza)
  • dijabetes melitus i druge metaboličke bolesti koje mijenjaju unutarnju stijenku krvnih žila i ometaju protok krvi
  • Autoimune bolesti koje zahvaćaju krvne žile
  • Pušenje, jer nikotin sužava krvne žile (uključujući one u oku)
  • Poremećaj cirkulacije (vaskularna disfunkcija)
  • (privremena) grčevita vazokonstrikcija kao što je Raynaudov sindrom, migrena, tinitus
  • teška upala oka ili u oku, koja može dovesti do ožiljaka ili naslaga u kutu šupljine
  • dugotrajno liječenje kortizonom
  • teška kratkovidnost ili dalekovidnost preko četiri dioptrije, u kojoj je promijenjen oblik očne jabučice i prednje očne komore
  • Slučajevi glaukoma u obitelji
  • tamna boja kože

Povećan intraokularni tlak

U mnogim slučajevima, glaukom je povezan s povećanim tlakom u očnoj jabučici (intraokularni tlak). To se događa kada se očna vodica nakuplja u prednjoj očnoj sobici, na primjer zbog začepljenja u odljevu:

Očnu vodicu proizvode posebne stanice i otpuštaju je u stražnju očnu komoru. Odatle otječe u prednju očnu komoru, odakle se drenira kroz drenažni sustav u kutu očne komore. Stalna izmjena očne vodice važna je za funkciju oka. Očna vodica prenosi hranjive tvari i kisik do leće i rožnice, koje nemaju vlastite krvne žile. Služi i kao optički medij.

Intraokularni tlak je povišen tek kod svakog drugog bolesnika

Nedavne studije pokazale su da samo oko polovica pacijenata s glaukomom zapravo ima abnormalno visok intraokularni tlak. U ostalih 50 posto oboljelih očni je tlak u granicama normale. Ipak, njihov protok krvi također je poremećen kao rezultat neravnoteže između intraokularnog tlaka i perfuzijskog tlaka. No, ta neravnoteža nije posljedica smetnji otjecanju očne vodice (kao što je slučaj kod povišenog očnog tlaka), već moguće promjena na krvnim žilama ili poremećaja opće cirkulacijske funkcije.

Glaukom: pregledi i dijagnoza

Liječnička vizita započinje detaljnom konzultacijom liječnik-pacijent (anamneza). Nakon toga slijede razni očni pregledi.

Povijest bolesti

Liječnik može upotrijebiti podatke iz anamneze za prikupljanje vaše povijesti bolesti. Moguća pitanja koja liječnik može postaviti su npr

  • Patite li od problema s vidom?
  • Imate problema s cirkulacijom?
  • Imate li neka poznata temeljna stanja kao što su dijabetes melitus, migrene ili visoki krvni tlak?
  • Jeste li ozlijedili oko, primjerice u nesreći ili tijekom sporta?
  • Uzimate li kakve lijekove?
  • Podnosite li propisane lijekove?
  • Uzimate li lijekove kako vam je liječnik propisao?
  • Postoje li očne bolesti u obitelji?

Inspekcija oka

Povijest bolesti prati pregled oka. Liječnik pregledava kapke, rožnicu, leću i suzni aparat te traži moguće promjene. Na primjer, crvenilo ili gnoj mogu ukazivati ​​na određene bolesti.

Ispitivanje prorezne svjetiljke

Ako se sumnja na glaukom, oftalmolog posebno procjenjuje prostorne uvjete prednje očne sobice i dubinu prednje očne sobice. Također traži promjene na šarenici i neobičnu pigmentaciju rožnice.

Pregled procjepnom lampom odvija se u zamračenoj prostoriji i potpuno je bezbolan za pacijenta.

Mjerenje intraokularnog tlaka (tonometrija)

Tlak u očnoj jabučici može se brzo izmjeriti pomoću tzv. aplanacijskog tonometra. Mjerna ploča uređaja pritišće rožnicu oka s prednje strane (u području zjenice) i određuje pritisak potreban za deformaciju definiranog područja (aplanacija = spljoštenje, spljoštenje; tonus = napetost, pritisak). Kako je rožnica oka vrlo osjetljiva na dodir, za pregled se anestezira lokalnim anestetikom.

Kod većine osoba s glaukomom izmjerene su vrijednosti očnog tlaka iznad 21 mmHg, u ekstremnim slučajevima (napad glaukoma) ponekad i više nego dvostruko više.

Oftalmolog će prilikom mjerenja uzeti u obzir da je očni tlak često viši kod starijih osoba, a da glaukom nije odmah prisutan. Osim toga, na rezultat mjerenja utječe i debljina rožnice, koju stoga treba utvrditi daljnjim pregledom (pahimetrijom – vidi dolje).

Kontroverzne prednosti

Međutim, korist od mjerenja intraokularnog tlaka u dijagnostici glaukoma je kontroverzna. Intraokularni tlak nije povišen kod svakog glaukomskog bolesnika. To znači da glaukom može biti prisutan čak i ako su rezultati mjerenja normalni. Dobrobiti i rizike pregleda potrebno je odvagnuti u svakom pojedinačnom slučaju i razgovarati s oftalmologom.

Mjerenje debljine rožnice (pahimetrija)

U tu se svrhu cijela prednja i stražnja površina rožnice snima svjetlosnim snopom u obliku proreza i snima kamerom visoke rezolucije. Računalni program koristi te slike za izračunavanje debljine na tisućama pojedinačnih točaka i na kraju rekonstruira vrlo precizan profil debljine.

Oftalmoskopija (funduskopija)

Oftalmoskopija (funduskopija) posebno je informativna za dijagnozu "glaukoma" jer omogućuje izravnu vizualizaciju oštećenja glaukoma i stadija bolesti:

Pomoću oftalmoskopa – mješavine povećala i izvora svjetlosti – oftalmolog procjenjuje stanje mrežnice, njezinih krvnih žila i glave vidnog živca. Kako bi liječnik mogao vidjeti što veći dio očne pozadine, neposredno prije pregleda pacijentu se daju posebne kapi za širenje zjenice.

Ispitivanje komornog kuta (gonioskopija)

Glaukom uskog kuta karakterizira plitak kut komore. Kod glaukoma otvorenog kuta mogu se otkriti blokade odljeva kroz šarenicu i mogući plakovi povezani sa starenjem. Priraslice i promjena boje također mogu ukazivati ​​na glaukom.

Mjerenje vidnog polja (perimetrija)

Važna pretraga za otkrivanje postojećeg oštećenja mrežnice ili živaca je mjerenje vidnog polja (perimetrija). Provodi se za svako oko pojedinačno (pri pregledu je drugo oko pokriveno).

Tijekom pregleda pacijentu se prikazuju optički podražaji na različitim mjestima u prostoriji jedan za drugim, a da se ne smije izravno gledati u njih. Ako opazi svjetlosni podražaj, to mora pokazati pritiskom na gumb. To omogućuje određivanje veličine vidnog polja i eventualnih nedostataka vidnog polja (skotoma), koji se javljaju kod glaukoma.

Mjerenje protoka krvi

Različitim pretragama može se utvrditi prokrvljenost mrežnice i vidnog živca. Često korištene metode su fluoresceinska angiografija (rendgenski kontrastni pregled krvnih žila u oku), termografija (bilježenje topline koju emitira očna jabučica kao mjera protoka krvi) i kapilarna mikroskopija (promatranje najfinijih krvnih žila mrežnice). pod povećanjem).

Kako kod glaukoma odnos između očnog tlaka i tlaka u krvnim žilama oka nije ispravan, mjerenje krvnog tlaka također je dio rutinskih pregleda.

Glaukom: liječenje

U slučaju sekundarnog glaukoma, temeljni uzrok (npr. druga očna bolest ili bolest koja zahvaća cijelo tijelo kao što je dijabetes) također se mora liječiti ako je moguće.

Snižavanje intraokularnog tlaka

Cilj liječenja glaukoma je trajno smanjiti povišeni intraokularni tlak ispod kritične razine kako bi dovoljno krvi ponovno moglo dotjecati do stanica mrežnice i vidnog živca. Ovaj "kritični intraokularni tlak" razlikuje se od osobe do osobe. Ovisi o prosječnom tlaku pod kojim krv cirkulira u krvnim žilama očne jabučice (perfuzijski tlak):

Snižavanje intraokularnog tlaka ispod individualne ciljne vrijednosti često se može postići lijekovima, no ponekad je potrebna i operacija glaukoma. To ovisi o uzroku i tijeku bolesti.

Glaukom: lijekovi

Ne mogu se svi oblici glaukoma liječiti na zadovoljavajući način lijekovima. Međutim, kod najčešćeg oblika glaukoma, primarnog glaukoma otvorenog kuta, liječenje lijekovima često je dovoljno.

Pacijenti obično dobivaju posebne kapi za oči koje je potrebno primijeniti jednom ili nekoliko puta dnevno. Kapi sadrže djelatne tvari koje su namijenjene snižavanju intraokularnog tlaka ispod individualne ciljne vrijednosti – smanjenjem stvaranja očne vodice i/ili poboljšanjem otjecanja očne vodice:

  • Inhibitori karboanhidraze (npr. dorzolamid, brinzolamid, acetazolamid): Oni također smanjuju stvaranje očne vodice. Obično se koriste kao kapi za oči. No, u slučaju akutnog napadaja glaukoma, mogu se ubrizgati i izravno u venu kako bi brže djelovali.
  • Simpatomimetici/alfa-agonisti (npr. apraklonidin, brimonidin): mogu smanjiti stvaranje očne vodice i povećati njezino otjecanje.
  • Prostaglandini (npr. latanoprost, bimatoprost, travoprost, tafluprost): osiguravaju bolju drenažu očne vodice. Kao nuspojava, boja šarenice može postati tamnija.
  • Parasimpatomimetici (npr. pilokarpin, karbahol): sužavaju zjenicu (mioza), čime se širi kut očne vodice i olakšava otjecanje očne vodice. Neugodna nuspojava: Sužavanje zjenice posebno ograničava vid starijih osoba.

Koji će se lijek u konačnici propisati iu kojoj dozi prvenstveno ovisi o obliku glaukoma koji se liječi. U svakom slučaju, važno je da liječnik i glaukomski bolesnik dobro surađuju i da se pacijent dosljedno pridržava terapije.

Glaukom: kirurške intervencije

Ako lijekovi za liječenje glaukoma ne mogu dovoljno i pouzdano smanjiti intraokularni tlak, potrebna je operacija. Ponekad se kombiniraju lijekovi i kirurška terapija glaukoma.

U slučaju napadaja glaukoma, primjerice, najprije se uzimaju lijekovi za akutno smanjenje tlaka, a tek potom se operira oko. Nasuprot tome, kod ranog dječjeg oblika glaukoma (primarni kongenitalni glaukom) operacija glaukoma se izvodi što je ranije moguće.

Za kirurško liječenje glaukoma dostupni su sljedeći postupci:

Trabekulotomija/trabekulotomija

Operacija se izvodi u lokalnoj anesteziji i često se može izvesti ambulantno. Postupak traje oko 30 minuta.

Iridektomija i laserska iridotomija

Šarenica se otvara kroz mali rez - finim nožem ili laserom. Kroz malu rupicu očna vodica može proći izravno iz stražnje u prednju očnu sobicu, gdje zatim otječe kroz kanal.

Ovaj postupak je koristan ako pacijent ima glaukom uskog kuta i postoji rizik od zatvaranja kuta (napad glaukoma). Izvodi se u lokalnoj anesteziji.

Laserska trabekuloplastika

Spužvasto tkivo u komornom kutu (trabekularna mreža) bombardira se laserskim zrakama, što poboljšava otjecanje očne vodice. Ova metoda se uglavnom koristi za pacijente s glaukomom otvorenog kuta. U idealnom slučaju, tlak u oku može se sniziti za oko osam milimetara žive (mmHg).

Ciklopotokoagulacija/ciklokriokoagulacija

Kirurški zahvat usmjeren je na cilijarno tijelo – prstenasti dio središnjeg dijela oka na koji je „pričvršćena“ leća i koji je uključen u proizvodnju očne vodice.

Tijekom postupka laserom (ciklofotokoagulacija) ili hladnom olovkom (ciklokriokoagulacija) uništava se cilijarno tijelo u području koje stvara očnu vodicu – smanjuje se količina proizvedene očne vodice, što snižava intraokularni tlak.

Oba postupka za liječenje glaukoma mogu se uzeti u obzir za sekundarni glaukom i za glaukom gdje su druge operacije bile neuspješne.

Otvaranje Schlemmovog kanala

Schlemmov kanal igra glavnu ulogu u drenaži očne vodice. Tijekom zahvata, kirurg sondom locira kanal, a zatim iz njega napravi otvor u prednju očnu komoru. To poboljšava drenažu očne vodice.

Redoviti pregledi

Važan dio liječenja glaukoma su i redoviti pregledi kod oftalmologa. Godišnje ima smisla obaviti jedan do tri pregleda – ovisno o tome koliko je glaukom uznapredovao.

Glaukom: progresija bolesti i prognoza

Bez liječenja, glaukom dovodi do sljepoće jer nastavlja oštećivati ​​vidne stanice mrežnice i vidni živac. Napredovanje bolesti se ubrzava što je glaukom dulje prisutan. Nakon što se šteta dogodi, više se ne može poništiti.

Zbog toga je još važnije otkriti glaukom u ranoj fazi, izbjeći čimbenike rizika i dosljedno nastaviti započeto liječenje. Dobra vijest je da se glaukom obično može zaustaviti i vid očuvati odgovarajućim lijekovima i/ili operacijom.