Što je sjećanje?
Pamćenje se može smatrati ili procesom ili strukturom koja pomaže ljudima da pohrane informacije i kasnije ih dohvate. Memorija je podijeljena u nekoliko različitih kategorija na temelju vremena potrebnog za dohvaćanje sadržaja memorije.
Ultra-kratkoročno pamćenje
Novopristigle informacije brzo istiskuju trenutni sadržaj u neposrednoj memoriji. Samo se mala količina informacija prenosi iz osjetilne memorije u kratkoročnu memoriju.
Kratkotrajno pamćenje
Kratkotrajno pamćenje omogućuje pohranjivanje podataka u razdoblju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Na primjer, možete se nakratko sjetiti broja koji ste tražili dok ga niste zapisali.
Dugoročna memorija
Dugoročno pamćenje je mjesto gdje idu sve važne informacije koje vrijedi čuvati, a koje bi inače uzrokovale “prelijevanje” kratkoročnog pamćenja. Na ovaj oblik pamćenja uglavnom se misli kada se govori o pamćenju.
Deklarativno i nedeklarativno pamćenje
Dugoročno pamćenje dijelimo na deklarativno i nedeklarativno:
Deklarativno pamćenje (eksplicitno pamćenje) izraz je kojim liječnici opisuju onaj dio koji pohranjuje eksplicitni, tj. svjesni, jezično dohvatljiv sadržaj. Dalje se dijeli na:
- epizodno pamćenje (autobiografsko znanje, tj. znanje o vlastitoj osobi i iskustvima)
Nedeklarativna memorija (koja se naziva i implicitna memorija) pohranjuje implicitne sadržaje. One nisu izravno dostupne svijesti i stoga se ne mogu lingvistički dohvatiti. One uključuju, na primjer, visoko automatizirane vještine kao što su vožnja automobila, vožnja bicikla, skijanje ili vezanje vezica (postupkovno pamćenje).
Kako funkcionira memorija?
Ne postoji jasno ocrtana struktura u mozgu za pamćenje. Umjesto toga, mreža živčanih stanica koje se protežu kroz različita područja mozga odgovorna je za sposobnost pamćenja i prisjećanja. U procesima pamćenja, dakle, istovremeno su aktivna različita područja mozga.
Područja mozga odgovorna za procese pamćenja
Frontalne i temporalne regije desne hemisfere odgovorne su za obradu epizodnog pamćenja, dok su iste regije lijeve hemisfere odgovorne za obradu sadržaja u semantičkoj memoriji. U stupnju jačanja ili slabljenja, uključen je i mali mozak.
Za vraćanje sadržaja pamćenja važno je funkcioniranje corpora mammillaria (pripadaju diencephalonu).
Koji problemi mogu uzrokovati pamćenje?
Kod poremećaja pamćenja, sposobnost pamćenja ili prisjećanja je oštećena. Okidač može biti na primjer trauma, na primjer nesreća.
Kada kratkoročno pamćenje zakaže, oboljeli se ne mogu sjetiti izravno prethodnih razgovora ili događaja, dok se starijih događaja, od kojih su se neki dogodili prije više godina, točno sjećaju. Kratkotrajno pamćenje sve se više smanjuje s godinama. Oni koji su pogođeni radije se koncentriraju na događaje koji su se davno dogodili.
U slučaju oštećenja amigdale dolazi do poremećaja sadržaja pamćenja vezanog uz emocije. Oni koji su pogođeni mogu se sjećati samo čistih činjenica bez ikakvog emocionalnog sadržaja.
