Kratak pregled
- Uzroci: poremećaj razmišljanja, obično zbog mentalne ili neurološke bolesti, npr. depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, demencije i dr.
- Kada posjetiti liječnika? Ako poremećaj mišljenja primijeti sama pogođena osoba ili vanjski ljudi
- Dijagnoza: povijest bolesti (anamneza), psihološki testovi i upitnici
- Liječenje: Liječenje temeljnog uzroka, lijekovi prikladni za bolest ili poremećaj i psihoterapijske metode
- Prevencija: Rana dijagnoza i terapija kako bi se smanjio rizik od progresije mentalne bolesti
Što je ustrajnost?
U ustrajnosti, pogođena se osoba drži misli, fraza, pitanja i riječi koje su prethodno korištene, ali su besmislene u novom kontekstu.
Njihove misli jednolično, monotono kruže oko jednog te istog misaonog sadržaja. Bolesnik to ponavlja stereotipno jer ga nije u stanju mentalno dovršiti. Prijelaz s jedne misli na drugu je poremećen.
Perseveracija je jedan od formalnih poremećaja mišljenja. To su poremećaji procesa mišljenja i govora. Drugi primjeri formalnih poremećaja mišljenja su usporeno razmišljanje, neologizmi i prolixitet.
Perseveracija: uzroci
Depresivni sindrom je izraz koji se koristi za opisivanje stanja depresije i smanjene motivacije. Razvija se, primjerice, u slučajevima depresije, stresa i poremećaja prilagodbe ili u kontekstu drugih bolesti kao što su zatajenje srca ili visoki krvni tlak.
Afektivni (bipolarni) poremećaj karakterizira ponavljana pojava depresivne i manične faze.
Perseveracija se također često opaža u kontekstu demencije, na primjer. Pojam demencija odnosi se na kontinuirani pad mentalnih sposobnosti.
Perseveracija se također ponekad vidi u bolesnika s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP). Ovaj mentalni poremećaj manifestira se u obliku opsesivnih misli i kompulzivnih radnji.
Ustrajnost: kada posjetiti liječnika?
Preporučljivo je posjetiti liječnika ako primijetite da ste vi ili netko vama blizak zapeli s monotonim mislima i riječima i da se te misli stalno ponavljaju, iako nemaju smisla u trenutnom kontekstu.
Perseveracija: pregledi i dijagnoza
Da bi došao do suštine perseveracije, liječnik najprije uzima anamnezu: prikuplja sve važne informacije o pojavi perseveracije, ispituje o drugim simptomima i tegobama te se raspituje o prethodnim ili osnovnim bolestima.
Sljedeći korak u istraživanju perseveracije je da liječnik napravi psihopatološku procjenu (također poznatu kao psihijatrijska ili psihološka procjena). Liječnik pokušava detaljnije identificirati mentalni poremećaj koji je u pozadini perseveracije.
Da bi to učinio, ispitat će pacijentov izgled (npr. uredan, neuređen, zapušten itd.), njegovo ponašanje i njegovo opće psihičko stanje. Postavlja konkretna pitanja o određenim simptomima kao što su kompulzivno ponašanje, halucinacije, depresivno raspoloženje ili problemi s orijentacijom.
Ovisno o dijagnozi na koju se sumnja, mogu se poduzeti daljnji koraci, na primjer određeni psihološki testovi.
Perseveracija: liječenje
U bolesnika s perseveracijama, terapija je usmjerena na liječenje temeljnog uzroka, kao što je depresivni sindrom ili opsesivno-kompulzivni poremećaj. Između ostalog, primjenjuju se odgovarajući lijekovi i psihoterapijski postupci za dotičnu bolest.
Ustrajnost: prevencija
Ne postoji posebna mjera koja se može poduzeti da se spriječi perseveracija. U pravilu je to izraz ozbiljne psihičke ili neurološke bolesti. Ako se ne liječe, postoji opasnost da će se psihičke bolesti pogoršati i predstavljati određene rizike za oboljele.
