Kratak pregled
- Uzroci: npr. mentalno preopterećenje, stres, poremećaji spavanja, nedostatak hranjivih tvari, premalo kretanja, poremećaji cirkulacije, osnovne bolesti kao što su alergije, demencija, slabost bubrega (renalna insuficijencija), anoreksija, nizak krvni tlak, hipotireoza, ADHD
- Nedostatak koncentracije kod djece: često se može prepoznati po nepažljivim pogreškama (npr. u aritmetičkim problemima) ili lakoj distraktibilnosti
- Što pomaže kod slabe koncentracije? Ovisno o uzroku, npr. redovite pauze za odmor, redoviti obrasci spavanja, više tjelovježbe, uravnotežena prehrana, tehnike opuštanja, liječenje temeljnog stanja (npr. uzimanje hormona štitnjače za hipotireozu)
Loša koncentracija: uzroci i moguće bolesti
Pojmovi nedostatak koncentracije i poremećaj koncentracije opisuju smanjenu sposobnost osobe da se koncentrira na određeni zadatak tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ljudi koji se ne mogu pravilno koncentrirati lako se ometu vanjskim podražajima – misli im brzo odlutaju.
Manjak koncentracije može biti privremen i bezopasan ili ukazivati na (ozbiljnu) bolest. Najvažniji uzroci slabe koncentracije uključuju
Nezdrav način života
Manjak sna ili poremećaj sna: Ljudi koji spavaju premalo obično se bore s lošom koncentracijom tijekom dana. To je zato što nedostatak sna smanjuje aktivnost određenih regija mozga koje, između ostalog, kontroliraju pozornost.
Nepravilna ili neadekvatna prehrana: Mozak treba dovoljno ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vitamina, minerala i vode kako bi mogao optimalno funkcionirati. Ako se ugljikohidrati unose neredovito ili premalo (npr. kod anoreksije), dolazi i do oscilacija šećera u krvi. Oni uzrokuju pad performansi i lošu koncentraciju. Nedostatak drugih nutrijenata (poput vitamina B, željeza, magnezija) također može narušiti koncentraciju.
Nedostatak tjelovježbe: Ponekad je premalo tjelesne aktivnosti razlog loše koncentracije. Oni pak koji se puno kreću osiguravaju bolju prokrvljenost tijela – a time i bolju opskrbu mozga kisikom.
Sindrom odvikavanja od alkohola: Problemi s koncentracijom, kao i motorički i unutarnji nemir uobičajeni su simptomi odvikavanja od alkohola.
Menopauza
Neke žene u menopauzi pate od takozvane "moždane magle": razvijaju kognitivne probleme kao što su poteškoće s koncentracijom ili zaboravljivost.
Razne bolesti
Poremećena moždana cirkulacija: To može uzrokovati nedostatak kisika i hranjivih tvari i dovesti do slabe koncentracije. Čest razlog za nedostatak dotoka krvi u mozak je "kalcifikacija" (arterioskleroza) cerebralnih žila.
Demencija: Bolesti demencije kao što je Alzheimerova bolest povezane su s oštećenjem pamćenja, orijentacije i koncentracije – na primjer, kada mozak više nije pravilno opskrbljen krvlju, moždane stanice umiru ili se protein taloži u mozgu.
Poremećaj pažnje bez (ADD) ili s hiperaktivnošću (ADHD): Osim djece, od ADD-a ili ADHD-a mogu patiti i odrasli. Oboljeli pate od poremećaja koncentracije, između ostalog, jer su poremećeni regulacijski krugovi u mozgu koji kontroliraju pozornost.
Nizak krvni tlak: Poremećaji koncentracije tipični su simptomi hipotenzije, budući da je protok krvi u mozgu smanjen. Nedostatak performansi, umor, lupanje srca i hladne ruke i stopala također mogu ukazivati na nizak krvni tlak.
Druge bolesti: Loša koncentracija može biti popratni simptom drugih bolesti, kao što su hipotireoza, slabost bubrega, depresija i hiperglikemija.
Lijekovi protiv raka
Kao nuspojava, ti lijekovi mogu izazvati poremećaje razmišljanja i koncentracije. Liječnici to nazivaju "kemomozak". Razlog za ovu nuspojavu još nije u potpunosti razjašnjen.
Loša koncentracija: što može pomoći?
U mnogim slučajevima možete sami učiniti nešto protiv slabe koncentracije. Sljedeći savjeti mogu pomoći i djeci i odraslima:
Zdrav stil života
Jedite uravnoteženu i raznoliku prehranu kako biste svom mozgu osigurali sve potrebne hranjive tvari. Time se sprječava loša koncentracija zbog pothranjenosti.
Pijte dovoljno: Pijte oko 1.5 do dvije litre tekućine dnevno. Najbolji su voda, mineralna voda i (nezaslađeni) čaj. “Žedan” mozak ne može raditi optimalno, što potiče lošu koncentraciju.
Stimulanse konzumirajte umjereno: Nemojte konzumirati previše kofeina, nikotina i alkohola.
Redovite pauze za odmor: Pobrinite se da se vaše tijelo i um mogu oporaviti s vremena na vrijeme – osobito ako su stres i pretjerani rad mogući uzroci slabe koncentracije. Preporučuju se npr. šetnje na svježem zraku.
Tehnike opuštanja: Metode opuštanja poput autogenog treninga, meditacije ili progresivne relaksacije mišića mogu pomoći kod puno stresa i užurbane svakodnevice te problema sa spavanjem uzrokovanih nervozom.
Umjerena potrošnja medija: Ograničite potrošnju medija (TV, računalo, pametni telefon itd.) i pretjeranog zvuka (stereo sustav, slušalice itd.). Ako se mozak mora nositi s previše vanjskih podražaja, postaje mu sve teže koncentrirati se.
Bez sedativa ili stimulansa: Izbjegavajte takve lijekove ako je moguće.
Masaže i vježbe
Masaža uha: Također možete pokušati povećati koncentraciju masažom uha kako biste potaknuli cirkulaciju krvi. Da biste to učinili, snažno gnječite ušne školjke vršcima prstiju jednu minutu. Zatim pogladite ušne školjke prema ušnim resicama.
Vježbe disanja: Sljedeću vježbu možete izvoditi nekoliko puta dnevno kako biste poboljšali koncentraciju i smanjili stres: Sjednite uspravno dok su vam stopala jedno uz drugo na podu. Stavite ruke na bedra, zatvorite oči i polako nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite.
Komplementarne metode liječenja
Ljekovite biljke: Ekstrakti korijena ginsenga, primjerice, često se koriste kod stanja iscrpljenosti i blagih poremećaja koncentracije u srednjoj i starijoj dobi. Ekstrakti ginka navodno pospješuju prokrvljenost mozga, zbog čega se preporučuju kod slabe koncentracije kao posljedice Alzheimerove bolesti ili slabe prokrvljenosti mozga.
Eterična ulja: Miris nekih eteričnih ulja također potiče koncentraciju. Prikladna su, primjerice, ulja lavande, bergamota i ružmarina. Ipak, savjetuje se oprez ako ste skloni alergijama!
Homeopatski lijekovi: Homeopatija također ima različite lijekove za poremećaje koncentracije, kao što su Avena sativa D3 (slaba izvedba i iscrpljenost), Kalium phosphoricum D6 (za zaboravnost) i Aethusa cynapium D6 (za lošu koncentraciju). Međutim, imajte na umu da su koncept homeopatije i njezina specifična učinkovitost kontroverzni u znanosti i nisu jasno dokazani studijama.
Ako vaš nedostatak koncentracije traje dulje vrijeme i ne dolazi do poboljšanja ili se čak pogoršava, obratite se liječniku!
Loša koncentracija kod djece
Pretjerani rad i stres: čak i djeca mogu patiti od toga, na primjer zbog visokih zahtjeva u školi, tijesnog slobodnog vremena ili svađa unutar obitelji. Uporno preopterećenje manifestira se kod adolescenata u obliku bolova u trbuhu, glavobolja, umora ili poteškoća s koncentracijom. Pretjerani stres također može potaknuti (školsku) tjeskobu i nervozu.
Nedostatak sna ili hranjivih tvari: Dovoljno sna i unos svih važnih nutrijenata putem hrane preduvjet su da se djeca mogu koncentrirati. Ako postoji nedostatak jednog ili oba, problemi s koncentracijom su jedna od posljedica.
Previše vremena ispred ekrana: Studije pokazuju da su djeca koja puno vremena provode uz elektroničke medije sklonija problemima koncentracije.
ADHD: Ako impulzivnost i hiperaktivnost prate nedostatak koncentracije, ADHD (poremećaj pažnje i hiperaktivnosti) može biti temeljni uzrok. Rjeđi poremećaj pažnje bez hiperaktivnosti (ADD) također može uzrokovati lošu koncentraciju.
Tjelesni uzroci: Ponekad su poremećaji koncentracije kod djece posljedica nedostatka tjelovježbe, infekcija (poput prehlade ili gripe), intolerancije ili alergija, na primjer.
Nedostatak koncentracije: kada liječniku?
Ako vam je nedostatak koncentracije izrazito neugodan ili čak prijeteći, trebali biste posjetiti liječnika. Isto vrijedi ako se problemi s koncentracijom pojave iznenada, ne mogu se objasniti (npr. zbog neuobičajeno visoke razine stresa) ili se pogoršaju.
Čest i neobjašnjiv nedostatak koncentracije kod djece također treba provjeriti liječnik.
Loša koncentracija: pregled
Liječnik će prvo detaljno porazgovarati s pacijentom o povijesti bolesti (anamnezi). Fizikalni pregled i eventualno druge metode pregleda mogu pomoći u razjašnjavanju organskog uzroka nedostatka koncentracije.
Na primjer, liječnik može napraviti krvne pretrage (ako se sumnja na nedostatak željeza, slabost bubrega ili hipotireozu) ili mjerenje krvnog tlaka (ako se sumnja na nizak krvni tlak) ili koristiti tehnike snimanja (ako se sumnja na arteriosklerozu ili demenciju).
Ako iza nedostatka koncentracije stoji neka temeljna bolest, liječnik će je liječiti. To obično također poboljšava sposobnost koncentracije.
