LDL kolesterol: Što znači vaša laboratorijska vrijednost

Što je LDL kolesterol?

LDL kolesterol je lipoprotein, tj. spoj masti (kao što je kolesterol) i proteina. Samo u takvom spoju mogu se u pretežno vodenoj krvi transportirati tvari netopljive u vodi kao što su esteri kolesterola. Ostali lipoproteini uključuju HDL kolesterol i VLDL kolesterol. Potonji je prethodnik LDL-a.

Jetra u početku proizvodi VLDL (lipoproteine ​​vrlo niske gustoće), koji su krcati kolesterolom i drugim mastima (trigliceridima). Razgradnjom triglicerida pomoću određenih enzima i promjenama u strukturi lipoproteina, LDL kolesterol se proizvodi preko srednje faze (IDL). Njegov zadatak je transport kolesterola iz jetre u tjelesne stanice. Ove stanice trebaju kolesterol za izgradnju stanične membrane i proizvodnju različitih hormona (kao što je estrogen).

Normalno, stanice reguliraju unos kolesterola tako što više ne predstavljaju receptore za njegov unos na svojoj površini kada postoji višak. Istodobno, proizvodnja kolesterola u jetri je inhibirana ako je razina kolesterola u krvi dovoljna.

S druge strane, obiteljska hiperkolesterolemija uzrokovana je defektom LDL receptora. Oni koji su pogođeni imaju malo ili nimalo funkcionalnih LDL receptorskih struktura. Zbog toga se ateroskleroza razvija u djetinjstvu, a sekundarni simptomi poput koronarne srčane bolesti razvijaju se puno ranije nego inače.

Kada se određuje LDL kolesterol?

Vrijednost LDL kolesterola posebno je važna ako liječnik želi procijeniti rizik od ateroskleroze. Ovo igra posebnu ulogu ako pacijenti već pate od znakova kardiovaskularnih bolesti kao što je koronarna bolest srca. Vrijednost LDL-a također se određuje ako se sumnja na lipometabolički poremećaj ili za praćenje uspješnosti terapije za snižavanje lipida (npr. dijeta ili lijekovi).

Vrijednosti krvi – LDL

Za određivanje LDL kolesterola liječnik pacijentu uzima uzorke krvi. Pacijent bi trebao biti natašte za prvu pretragu, ali se trebao suzdržati od pretjerano masnih obroka i alkohola, osobito u danima prije. U današnje vrijeme mnogi laboratoriji također mogu odrediti LDL neovisno o tome je li pacijent natašte ili ne. Stoga pacijenti više ne moraju biti natašte radi kontrolnih pregleda.

Međutim, ako postoje čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti, LDL kolesterol bi trebao biti još niži, točnije manji od 100 mg/dl (ili barem povišeni LDL treba smanjiti barem za polovinu). Ako pacijenti već boluju od koronarne bolesti srca, primjerice, stručnjaci preporučuju LDL kolesterol manji od 70 mg/dl.

Omjer LDL/HDL također može biti od pomoći u procjeni pacijentovog rizika od arterioskleroze: što netko ima više LDL kolesterola i manje HDL kolesterola, to je veći kvocijent i obrnuto.

Kod ljudi koji nemaju druge čimbenike rizika za arteriosklerozu (kao što je visoki krvni tlak), omjer LDL/HDL trebao bi biti ispod četiri. Nasuprot tome, omjer ispod tri preporučuje se za osobe s takvim drugim čimbenicima rizika, a omjer ispod dva za osobe koje već imaju arteriosklerozu, na primjer.

Omjer LDL/HDL sada je izgubio dio svoje važnosti kada se radi o procjeni kardiovaskularnog rizika. Očigledno, ekstremno visoke razine "dobrog" HDL kolesterola (iznad približno 90 mg/dl) predstavljaju povećan rizik od arterioskleroze. Sljedeće stoga ne vrijedi za HDL kolesterol: što više, to bolje.

LDL kolesterol u djece i adolescenata

U male djece sljedeće preporučene vrijednosti LDL kolesterola smatraju se prihvatljivima, ovisno o dobi:

LDL vrijednost

1-3 godina

<90 mg / dl

4-7 godina

<100 mg / dl

8-19 godina

<110 mg / dl

Sljedeće vrijedi i za stariju djecu i adolescente: razine LDL kolesterola fluktuiraju više nego kod odraslih. Mijenja se s tjelesnim razvojem. Razine LDL-a posebno rastu u prve tri godine i pred kraj puberteta. Djevojčice općenito imaju nešto više LDL kolesterola u krvi od dječaka iste dobi.

Kada je LDL kolesterol prenizak?

LDL kolesterol je nizak samo u vrlo rijetkim slučajevima. Studije su također pokazale da čak i na vrlo niskim razinama, još uvijek ima dovoljno rezervi za proizvodnju hormona, na primjer. Uzrok niske razine može biti pothranjenost, iako je to vrlo rijetko u industrijaliziranim zemljama. Drugi mogući razlozi za nizak LDL kolesterol (ili barem povezane bolesti) su

  • Metabolički poremećaji
  • Ozbiljne bolesti (rak, ozbiljne infekcije)
  • Pretjerani rad štitnjače (hipertireoza)
  • Slabost jetre
  • operacije
  • Predoziranje lijekovima za snižavanje kolesterola
  • Mentalna bolest

Kada je LDL kolesterol previsok?

Sekundarna hiperkolesterolemija, pak, najčešće je posljedica nezdravog načina života s premalom tjelesnom aktivnošću i povećanim unosom kalorija i masnoća. Drugi mogući uzroci su

  • Dijabetes mellitus
  • Nedovoljno aktivna štitnjača (hipotireoza)
  • Poremećaji rada bubrega
  • Kronične bolesti jetre ili bilijarnog trakta
  • Anoreksija (mehanizam nije jasan)

Trudnoća također može dovesti do povećanja razine LDL-a. Isto vrijedi i za neke lijekove, posebno za spolne hormone ili neke lijekove za HIV.

Kako mogu smanjiti LDL kolesterol?

Ako je LDL kolesterol previsok, obično postoji potreba za djelovanjem. Nastala i progresivna arterioskleroza važan je čimbenik rizika za razvoj drugih bolesti: Sve veća vaskularna okluzija znači da se tjelesna tkiva opskrbljuju sa sve manje vitalne krvi i kisika. Moguće posljedice su poremećaji cirkulacije poput koronarne bolesti, što može dovesti do srčanog udara. Međutim, arterioskleroza također ima ozbiljne posljedice u drugim dijelovima tijela, poput mozga (moždani udar) ili nogu (periferna arterijska okluzivna bolest, PAOD).