Vodik

Proizvodi

Vodik je komercijalno dostupan kao komprimirani plin u bocama sa stlačenim plinom. U mnogim je zemljama dostupan, na primjer, u PanGasu.

Struktura i svojstva

Vodik (H, atomski broj: 1, atomski masa: 1.008) prvi je i najjednostavniji kemijski element u periodnom sustavu i najzastupljeniji u svemiru. Na Zemlji, na primjer, nalazi se u voda, u svim živim bićima i u ugljikovodicima. Vodik je obično prisutan molekularno, tj. Vezan za sebe kao H2. Sunce se sastoji uglavnom od vodika. Njegova toplina i energija potječu od fuzije vodika u helij. Vodik (protium) sastoji se od samo jednog protona (+) i jednog elektrona (-), koje može donirati kao valentni elektron. To s izuzetkom izotopa deuterija (D, s 1 neutronom) i tricija (T, s 2 neutrona). Hidridi su negativno nabijeni vodikovi ioni (H-). Nastaju s alkalijskim i zemnoalkalijskim metalima. Primjeri su natrij hidrid (NaH) ili kalcijum hidrid (CaH2). Vodik postoji kao plin bez boje, mirisa i izuzetno zapaljiv s niskim sadržajem gustoća. Apolaran je, praktički netopiv u voda, a ima nisku talište i vrelište. Vodik je netoksičan, ali može uzrokovati gušenje i eksplozije u višim koncentracijama.

Reakcije

Zbog visoke energije vezanja molekularnog vodika (HH), kemijske reakcije obično se javljaju na visokim temperaturama. Kisik egzotermno i eksplozivno reagira s vodikom. To je poznato kao reakcija oksihidrogena:

  • 2 H2 (vodik) + O2 (kisik) 2H2O (voda)

Vidi također pod redoks reakcije. Suprotno tome, elektrolizom vode mogu se dobiti vodik i kisik:

  • 2 H2O (voda) 2H2 (vodik) + O2 (kisik)

Kada osnovni metali dođu u kontakt s kiselinom, nastaje vodik:

  • Zn (elementarni cink) + H2SO4 (sumporna kiselina) cink sulfat (ZnSO4) + H2 (vodik)

S halogenima vodik tvori kiseline, na primjer s plinom klorom (reakcija klora oksihidrogena):

  • H2 (vodik) + Cl2 (klor) 2 HCl (klorovodik)

Područja primjene

Područja primjene u farmaciji (izbor):

  • Vodik je prisutan u većini aktivnih farmaceutskih sastojaka i pomoćnih tvari. Ovo s izuzetkom nekih anorganskih soli.
  • Za katalitičko hidrogeniranje nezasićenih masnih kiselina u mastima i masnim uljima (tzv. stvrdnjavanje).
  • Vodik ima središnju ulogu u kiselinsko-baznim reakcijama.
  • Za kemijske sinteze.

Za razliku od kisik, vodik nije važan kao medicinski plin.