Uvod
Trigeminalni živac je jedan od mozak živci, tj. dvanaest živci koji potječu iz mozak. Peti je i najveći kranijalni živac i ima mnogo različitih funkcija. Trigeminalni živac se naziva i tripletni živac jer stvara tri živci u svom toku za opskrbu lica. S jedne strane ima motoričke funkcije, tj. Odgovoran je za pokrete, a s druge strane sadrži i osjetljiva vlakna koja opskrbljuju mozak s informacijama o dodirima lica i bol.
Povijest
Trigeminalni živac potječe iz mozga, točnije iz različitih jezgri mozga u mozgu. Oni su raspoređeni u parovima tako da je trigeminalni živac prisutan s obje strane mozga. Na mjestu ishodišta mogu se razlikovati dva korijena živaca.
Jedno nosi motorna vlakna, drugo osjetljiva vlakna. U području takozvanog mosta (posebno područje mozga) trigeminalni živac napušta mozak i probija se kroz tvrdu moždanih ovojnica blizu petrozne kosti. U dupliciranju tvrdog moždanih ovojnica (dura mater), trigeminalni živac tvori takozvani trigeminalni ganglion.
Ovo je zadebljanje koje je uzrokovano nakupljanjem mnogih živčanih stanica. Ovdje se trigeminalni živac dijeli na svoje tri krajnje grane. Te se grane kao zasebni živci pomiču na svoja ciljna područja i napuštaju lobanja kroz različite otvore.
Tu su oftalmološki živac, maksilarni živac i mandibularni živac. Grana oka pomiče se prema orbiti da bi se podijelila na svoje krajnje grane. Podružnica Gornja čeljust napušta lobanja kroz rupu na donjoj strani lubanje (rotundum foramen) i pomiče se prema gornjoj čeljusti, gdje se razdvaja na njene krajnje grane. Donja grana, zajedno s motornim vlaknima, pomiče se do Donja čeljust, gdje pušta krajnje grane. Budući da je trigeminalni živac vrlo velik živac i zato opskrbljuje velik dio glava s živčanim vlaknima, na nekim dijelovima prate ga drugi živci koji ga koriste kao strukturu vodilju.
