Scintigrafija je slikovni postupak koji igra presudnu ulogu u nuklearno-medicinskoj dijagnostici. Da bi se stvorila slika, takozvani scintigram, pacijentu se daju radioaktivno označene tvari. Te tvari emitiraju zračenje i gama kamera ih zatim može otkriti u odgovarajućem organu ili tkivu.
Uz pomoć radioaktivne tvari može se posebno pregledati tkivo ili organi. Pacijentu se u tu svrhu ubrizgava radioaktivni materijal. Pacijentu se može izravno ubrizgati ili primijeniti oralno u obliku tableta.
Ovisno o tome koje tkivo ili organ treba pregledati, prikladni su različiti materijali. Primjerice, postoje tvari koje se posebno dobro nakupljaju u koštanom tkivu. Ova tvar, koja je specifična za jedno tkivo, naziva se tragom.
Na primjer, postoji radioaktivan jod čestica za ispitivanje Štitnjača ili 99mTc-iminodiactene kiseline za ispitivanje hepatobilijarne funkcije (tj. funkcionalne učinkovitosti ili jetra uključujući žučni mjehur). U slučaju kostiju, to je obično tehnecijev izotop 99mTc. Taj se izotop taloži u kosti i tamo ostaje.
Iz kosti čestica sada emitira gama zrake. Te se gama zrake mogu otkriti fotoaparatom. Na računalu se pojavljuje slika u boji.
Što češće čestica emitira takozvane bljeskove svjetlosti, tj. Gama zrake, to se područje na slici pojavljuje crnje. Na slici u boji plava boja označava nisku aktivnost radioaktivnih čestica u tkivu, dok crvena znači da su radioaktivne čestice vrlo aktivne. Dakle, radioaktivno označene čestice mogu se upotrijebiti za utvrđivanje koliko je tkivo trenutno aktivno.
Ako su područja Štitnjača svijetli plavo na scintigramu, možete biti sigurni da ovaj dio štitnjače iz nekog razloga više nije pravilno aktivan. Istodobno, crvena boja označava žarište upale. Ako se u organu dogodi upala, metabolizam je mnogo intenzivniji. To dovodi do povećanja krv povećana je cirkulacija i aktivnost. To se vrlo jasno vidi na scintigramu i na taj se način može postaviti točna dijagnoza.
