Povećan puls

Definicija

Povećana srce brzina znači da srce kuca prebrzo ili prečesto, tj. premašuje uobičajeno (fiziološko) srce stopa. Fiziološki srce brzina varira s godinama, ali za odrasle treba biti između 60-80 otkucaja u minuti. Učestalosti između u gornjem fiziološkom području srca su već siromašni, ali tahikardija vidi se samo od 100 otkucaja u minuti i od frekvencija od 150 otkucaja u minuti, govori se o izraženoj tahikardiji.

Simptomi

Uz povećani puls, srce više ne može pumpati dovoljno krv s kisikom u tjelesnu cirkulaciju. Zbog toga simptomi poput vrtoglavice, mučnina ili se javlja pospanost. U rijetkim slučajevima može se dogoditi kratkotrajno nesvjestice.

Uz to, pacijent se može žaliti na otežano disanje ili slabost (smanjena elastičnost) s povećanom brzinom pulsa. Uz to, lepršavo u grudi ili posrnuće srca koje se može osjetiti do vrat je također uočljiva. Odjednom tahikardija često se izvijesti, koji počinje iznenada, a također naglo završava, bez obzira na određene situacije, kako u mirovanju, tako i nakon fizičkog napora.

Ovaj benigni oblik tahikardija obično nestaje sam od sebe. Ipak, takve napade treba razjasniti i liječnik, jer mogu biti opasni za pogođenu osobu, ovisno o situaciji u kojoj se događaju (upravljanje strojevima, vožnja automobila). Također biste se trebali posavjetovati sa svojim liječnikom ako pojačani puls ne nestane sam od sebe, ako pritisak na grudi i otežano disanje, kao i kratkoća daha se javljaju i bol u prsima pogoršava.

Uzroci

Povišen srca ne mora uvijek imati visoku vrijednost bolesti. Snažne emocije poput radosti, uzbuđenja ili straha također mogu povećati puls. Slično tome, povišeni puls može se dogoditi nakon sporta ili drugih fizički napornih aktivnosti.

Ostale uzroke povećane brzine pulsa treba opisati u nastavku. U većini slučajeva pojačan puls uzrokuje srce, budući da srčani mišić kontrolira srca kontrakcijom stanica srčanog mišića. Postoje određene regije srca, poput tzv sinusni čvor u desni atrij, koji se ponašaju kao a pejsmejker i stimuliraju stanice srčanog mišića određenom frekvencijom (fiziološki: 60-80 otkucaja u minuti).

Ako je nedovoljno krv opskrba srca ili ako postoje smetnje u srcu sinusni čvor, mogu se pojaviti povećane frekvencije. U nastavku će biti predstavljene neke bolesti srca koje dovode do povećane brzine pulsa. Kao što je već spomenuto, sinusni čvor odgovoran je za otkucaje srca.

Ako radi prebrzo, kao u slučaju groznica ili anksioznost, stvara se pojačani puls, koji se u ovom slučaju naziva sinusna tahikardija (> 100 otkucaja u minuti). Poput sinusne tahikardije, atrijsko lepršanje/ treperenje potječe iz pretkomora. Ovdje je električna stimulacija pretkomora poremećena i stoga mišići pretkomora lepršaju ili trepere.

U ovoj kliničkoj slici postoji ne samo pojačani puls, već i nepravilan puls. Za razliku od treperenja ili fibrilacije komora, atrijsko lepršanje/ fibrilacija nije opasna po život, a može čak i proći nezapaženo. Lepršanje ili fibrilacija ventrikula predstavlja akutnu opasnost za pogođenu osobu jer je brza trudovi velikih komora srca više ne pumpa dovoljno krv učinkovito u cirkulaciju tijela, što može dovesti do toga da pacijent izgubi svijest ili doživi zastoj disanja i cirkulacije.

Fibrilacija ventrikula može biti uzrokovana ventrikularnom tahikardijom, tj. Ubrzanim otkucajima srca koji proizlaze iz ventrikula. Sve u svemu, srce također kuca brže i manje učinkovito. Daljnji uzrok povećane brzine pulsa može biti prijenos impulsa iz pretkomora u komore.

Prije svega, AV čvor Ovdje treba spomenuti reentry tahikardiju, koja nije jedan od opasnih oblika pojačanog pulsa. U ovoj kliničkoj slici dolazi do kružnog uzbuđenja između pretkomora i ventrikula, što povećava brzinu pulsa i često se očituje u iznenadnoj, ali reverzibilnoj tahikardiji. Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom također je kongenitalni poremećaj provođenja kod kojeg postoji dodatna vodljivost između pretkomora i ventrikula.

Ova anomalija također može dugo ostati neprimijećena i ne liječi se ako nema simptoma. Žalbe se manifestiraju jakim i naglim lupanjem srca, što čak može dovesti do nesvjestice. U ovom slučaju postoji indikacija za terapiju.

Poremećaji srčanog ritma također mogu biti uzrok povećane brzine pulsa. Postoji mnogo različitih vrsta srčane aritmije koje bi liječnik trebao pregledati, a neke zahtijevaju liječenje. Nadalje, učinci koronarne bolesti arterija bolest ili a srčani napad, naime nedostatak protoka krvi u srce, može utjecati na provođenje električnih impulsa srca i tako dovesti do pojačanog rada srca. U Dodatku, visoki krvni tlak pospješuje razvoj tahikardije.

Ali nisu svi oblici povišenog pulsa povezani sa srčanim bolestima. Hormonske fluktuacije, kao što su hipertireoza ili tijekom menopauza kod žena također ubrzati otkucaje srca, a time i puls. Anemija također može dovesti do povećane brzine pulsa.

Ovaj anemija može biti uzrokovan velikim gubitkom krvi kao posljedicom ozbiljne ozljede, u kojem slučaju srce kuca posebno brzo zbog šokili od pothranjenost, poremećaji stvaranja krvi ili slično. U potonjem slučaju, povećanu brzinu pulsa uzrokuje regulatorni mehanizam tijela kroz koji tijelo pokušava nadoknaditi nedostatak kisika povećanim izbacivanjem krvi. Povišeni puls također se javlja kada a krvni ugrušak (tromb) blokira an arterija u ment (plućna embolija) ili u slučajevima trovanja gljivicama, lijekovima, lijekovima, narkotici (Uključujući nikotin i kofein).

Najčešće sažeti cirkulacijski problemi su smanjeni protok krvi u mozak, što u najgorem slučaju može dovesti do nesvjestice. Međutim, ovaj se potpuni slom cirkulacije još uvijek može spriječiti, a pogođena osoba osjeća iznenadnu vrtoglavicu, kratak osjećaj slabosti i ograničeno vidno polje. Da bi se to spriječilo stanje od razvijanja na prvom mjestu, normalno krvni pritisak je sposoban pumpati krv u glava čak i kad stoji.

Budući da određeni volumen protoka krvi u vremenu proizlazi iz krvni pritisak i frekvencija otkucaja srca, puls ima kompenzacijsku funkciju ako krvni tlak nije dovoljno visok da dosegne potrebni volumen. Pojednostavljeno, to znači da tijelo primjećuje da dovod u mozak je nedovoljna. Međutim, također nije u mogućnosti podići krvni pritisak jednako brzo i stoga pokušava kompenzatorno osigurati potrebnu količinu krvi putem povećanog broja otkucaja srca.

Tijekom sporta brzina otkucaja srca automatski se povećava jer srce mora brže kucati kako bi opskrbilo radne mišiće s dovoljno kisika i hranjivih tvari te odvozilo otpadne tvari. Muskulatura se sve više opskrbljuje krvlju i time omogućuje učinkovitije izvođenje. Sasvim je normalno da puls ostaje neko vrijeme povišen nakon vježbanja.

To je zato što tijelo neko vrijeme ostaje u “načinu rada” i tek se postupno vraća u stanje mirovanja. Ako primijeti da se mišići više ne koriste toliko, smanjuje im protok krvi i puls ponovno pada. Kod ljudi koji to redovito rade izdržljivost sport, može se primijetiti da, iako se puls tijekom vježbanja znatno povećava, obično je niži od pulsa kod prosječno aktivnih ljudi u situacijama odmora.

To je zato što se srce povećava tijekom redovite tjelesne aktivnosti i stoga može u jednom otkucaju srca prenijeti veći volumen krvi od srca normalno aktivne osobe. Stoga je u mirovanju niži puls dovoljan da pumpa dovoljno krvi u organizam. Naravno, visoka brzina otkucaja srca također može lakše dovesti do srčana aritmija za vrijeme sporta.

Ako se tijekom ili nakon sporta javlja tahikardija ili nepravilan puls, preporučuje se liječnički pregled kako bi se isključili ozbiljni uzroci. Povišeni puls nije nužno isto što i tahikardija (ubrzani rad srca), jer je po definiciji tahikardija prisutna samo u vrijednosti većoj od stotinu otkucaja u minuti. Ali čak se i puls veći od 80 otkucaja u minuti može smatrati pojačanim pulsom.

Tipične bolesti koje uzrokuju pojačan puls su ili hipertireoza, hipertireoza ili a srčana mana, hipertireoza postaje uočljiv općenito pojačanim metabolizmom. Sat otkucaja srca dodatno se stimulira i tako povećava brzinu otkucaja.

"Srčane mane" koje uzrokuju pojačan puls su, na primjer, slabost srčanog mišića ili različiti oblici oštećenja srčanih zalistaka. U oba slučaja srce ne uspije pumpati potrebnu količinu po otkucaju, pa je prisiljeno povećati brzinu otkucaja kako bi postiglo potrebnu brzinu protoka. Dalje, srčana aritmija mogao biti odgovoran za povećan puls. Međutim, frekvencija je obično brža od 100 otkucaja u minuti.

U takvim slučajevima oboljela osoba obično osjeća svojevrsno srce kako posrće. Povećani puls tijekom noći povezan je s vrijednošću bolesti, jer bi se fiziološki puls trebao smanjiti kad se osoba odmori. Buđenje iz noćnih mora može uzrokovati povećanje brzine pulsa, ali ako se ne može utvrditi konkretan razlog, treba obaviti liječnički pregled.

Ovisno o osnovnoj bolesti, puls može biti veći ili manji. Ako npr. Postoji zastoj srca (slabost srca) ili kardiomiopatija, puls je povišen, ali još ne prelazi u tahikardiju. Ako je pak srčani ritam stvarno poremećen, puls je općenito veći od sto otkucaja u minuti, čak i noću, te ga treba što prije provjeriti kod liječnika kako bi stopa komplikacija bila što niža koliko je moguće.

Stres također dovodi do povećanja pulsa putem glasničke supstance, hormona adrenalina. Ovo je evolucijski ostatak iz prošlih vremena. Kao kateholamin, adrenalin povećava brzinu otkucaja srca i krvni tlak.

Za kratkotrajnu reakciju, oslobađanje adrenalina kroz stres važan je odgovor tijela. Trajno povećani stres, međutim, djeluje putem hormona kortizola koji razvija vrijednost bolesti ako je razina krvi trajno povišena. Pretpostavlja se da je povećana razina kortizola povezana s većim rizikom od arterioskleroza a time i veći rizik od a srčani napad or udar.

Alkohol na različite načine utječe na tijelo i metaboličke procese. Neki mehanizmi i danas nisu u potpunosti razumljivi. Međutim, zapanjujuće je što mnogi ljudi prijavljuju pojačan puls ili čak poremećaje srčanog ritma nakon konzumacije alkohola.

Primjerice, čak i mladi ljudi zdravog srca mogu razviti tzv Sindrom blagdanskog srca nakon umjerene do teške konzumacije alkohola, u kojoj se iznenada razvijaju fibrilacija atrija te se zbog toga često prevoze u bolnicu. Poremećaji ritma obično nestaju sami od sebe. Alkohol vjerojatno utječe na kardiovaskularni sustav na takav način da dovodi do pojačanog rada srca (visokog pulsa), a time i do povišenog krvnog tlaka.

Tijelo je takoreći izloženo stresu i reagira pojačanom aktivnošću simpatičara živčani sustav, koji je općenito aktivan u stresnim situacijama i aktivnostima. Istodobno se pretpostavlja da je protivnik simpatičara živčani sustavje parasimpatički živčani sustav, je oslabljen i time njegov inhibicijski učinak na kardiovaskularni sustav se smanjuje. Ti bi mehanizmi mogli objasniti povećani puls nakon konzumacije alkohola.

Drugo se objašnjenje odnosi na vazodilatacijski učinak alkohola. Budući da alkohol širi posuđe, srce reagira povećavanjem broja otkucaja srca kako bi se održala opskrba krvi organima. U proširenom posuđe krv tone i srce mora raditi ubrzano da bi održavalo cirkulaciju.

Srećom, puls se obično brzo normalizira nakon što se zaustavi konzumacija alkohola i tijelo može razgraditi alkohol. Učinak kave na pojačani puls posljedica je njenog sastojka, kofein. Kofein je tvar s blago stimulirajućim učinkom i liječnici je smatraju supstancijom koja izaziva ovisnost jer ispunjava sve kriterije tvari koja izaziva ovisnost.

Osim što povećava krvni tlak, kofein uzrokuje i povećanje brzine otkucaja srca. Ovisno o unesenoj dozi kofeina, može čak i dovesti do srčana aritmija. Nakon konzumacije maksimalni učinak kofeina postiže se nakon 20-ak minuta, što objašnjava zašto puls i krvni tlak počinju tek nakon konzumacije kave.

Učinak tako traje cca. dva sata, tako da se tiče povećanja pulsa nakon konzumacije kave brzog reverzibilnog povećanja pulsa. Groznica je prirodno praćeno povećanjem pulsa.

Za svaki Celzijev stupanj koji groznica raste, puls se povećava u prosjeku za deset otkucaja u minuti. Sukladno tome, što je viša temperatura, to je i ubrzaniji rad srca. To se može objasniti činjenicom da povećana tjelesna temperatura dovodi do širenja krvi posuđe, koji preko kože žele osloboditi višak topline u okoliš.

Međutim, proširene krvne žile uzrokuju začepljenje krvi i pad krvnog tlaka. U proširenim žilama protok krvi je na odgovarajući način usporen. Da bi moglo osigurati odgovarajuću opskrbu različitih organa i tkiva, tijelo mora povećati broj otkucaja srca. Na taj se način ponovno poboljšava cirkulacija volumena krvi.

Što je viša temperatura, to je izraženija dilatacija krvnih žila i veći otkucaji srca potrebni da se osigura učinkovita opskrba svih organa krvlju. Sukladno tome, povećana brzina pulsa kod grozničavih pacijenata nije razlog za zabrinutost. Naprotiv, čak pomaže pacijentu da i dalje pruža optimalnu njegu svog tijela.

Povećani puls tijekom prehlade ili infekcije nije ništa neobično i izrazito je fiziološki, posebno u vezi s vrućicom. Međutim, dok je bezopasan gripa-učinak bi trebao uključivati ​​samo nekoliko udaraca, puls može već biti znatno povišen u slučaju vrućice. S jedne strane, to je povezano s obrambenom reakcijom tijela.

Korištenje električnih romobila ističe imunološki sustav ili tjelesnim obrambenim stanicama treba energija koju dobivaju uz pomoć kisika. Da bi osiguralo povećanu opskrbu kisikom, srce češće pumpa kako bi stvorilo veći protok krvi. Uz groznicu postoji još jedna varijabla uz ovu.

Naime promijenjena jezgra tjelesne temperature. Budući da se ovo podiže u vrućici, tijelo pokušava "zagrijati" tijelo povećavanjem transporta krvi. Međutim, čak i u takvom slučaju, brzina pulsa ne bi trebala prerasti u tahikardiju (palpitacije), već bi trebala biti oko dvadeset do najviše trideset otkucaja u minuti iznad normalne brzine pulsa u mirovanju.

Ako to više nije slučaj, treba se obratiti liječniku. Tipični uzroci brzine pulsa veće od normalne vrijednosti mogu biti takozvani hipertireoza, također poznat kao hipertireoza. To može imati različite uzroke, od autoimune bolesti, Gušavost, do adenoma hipofize.

U većini slučajeva, međutim, nije točno poznato odakle dolazi hipertireoza, pa nema stvarnu vrijednost bolesti. Štitnjača hormoni imaju utjecaj na autonomne živčani sustav i omogućuju općenito povećanje pogona. Na primjer, osobe s hipertireozom imaju veći promet kalorija, veći nagon za kretanjem, mogu se nositi s manje sna i također s većim pulsom u mirovanju.

Za vrijeme trudnoća, puls se prirodno povećava za oko deset otkucaja u minuti. Uzrok tome je jedan od brojnih mehanizama prilagodbe majčinog tijela na trudnoća. Dijete koje raste mora biti dobro opskrbljeno majčinskom krvlju kako bi dobilo dovoljno hranjivih sastojaka za svoj rast.

Povećani protok krvi u materica je bitno za ovo. Stoga se povećava i volumen majčine krvi. Kao rezultat povećanja broja otkucaja srca, krv može snažnije cirkulirati u organizmu i opskrbiti je materica i dijete.

U skladu s tim, izvjestan porast brzine otkucaja srca je normalan tijekom trudnoća. Međutim, ako se puls trajno jako poveća, to može biti nepovoljno ili čak opasno za majku i dijete. Uobičajeno, puls se povećava samo za desetak otkucaja u minuti tijekom trudnoće; tada obično nije više od 100 otkucaja u minuti.

Stalan porast brzine pulsa znatno iznad 100 otkucaja u minuti trebao bi razjasniti liječnik. Ako je puls konstantno vrlo visok, crpna sposobnost majčinog srca može se pogoršati, tako da njezino tijelo, a time i dijete, više nije optimalno opskrbljeno hranjivim tvarima i kisikom. To može imati neželjene posljedice i dovesti do nedostatka opskrbe bebe.

Porast brzine pulsa tijekom trudnoće prilično je čest u samohranim i blizanačkim trudnoćama. Nema dokaza da se značajno češće javlja u blizanačkim trudnoćama. Naravno, za blizance vrijedi i da ih majke mogu podhraniti trajno previše pojačanim pulsom.

Budući da se blizanci ionako često rađaju manje od samohranih beba jer moraju dijeliti prostor u materica sa njihovim blizancima to brže može postati opasnost za ovu djecu. Ako je obavljen liječnički pregled i nema ozbiljnog uzroka za povećanje pulsa, zabrana zapošljavanja može se razmotriti u ozbiljnim slučajevima i ovisno o radnoj situaciji trudnice. Međutim, takva će se zabrana izdati samo ako postoji stvarna opasnost za majku i / ili dijete ako trudnica nastavi sa radom. Ako se porast pulsa može kontrolirati općim mjerama ili lijekovima koji se toleriraju tijekom trudnoće, zabrane zapošljavanja obično se može osloboditi.

Za vrijeme menopauza tijelo prolazi kroz velike hormonalne promjene. Kao rezultat toga, mnoge žene imaju neugodne nuspojave poput navala vrućine s znojenjem, nemirom i poremećajima spavanja. Povećana brzina pulsa također može biti dio toga, jer hormonalne promjene utječu i na autonomni živčani sustav.

To se sastoji od simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava. Dok parasimpatički živčani sustav je uglavnom aktivan u situacijama odmora, simpatički živčani sustav odgovoran je za kontrolu organizma tijekom aktivnosti. Porast brzine otkucaja srca i cirkulacije krvi, znojenje i nemir posljedica su povećane aktivnosti simpatički živčani sustav.

Budući da će trebati neko vrijeme da se tijelo u potpunosti prilagodi novoj hormonalnoj situaciji, ponavljani povećani puls nije neuobičajen. Međutim, ako je puls trajno u povećanom rasponu (preko 100 otkucaja u minuti), a da se u međuvremenu ne smiri i ako postoje čak i nepravilnosti u ritmu, simptome treba razjasniti liječnik. Pisanjem EKG-a obično se može napraviti prva klasifikacija brzog pulsa ili poremećaja ritma.

Ako je ženu uznemiren povišenim pulsom tijekom menopauza, to nažalost dodatno potiče visoku brzinu pulsa, jer uzbuđenje pridonosi povećanom pulsu. Stoga je važno ostati smiren i kao predostrožnost obratiti se liječniku u slučaju velike zabrinutosti. Na taj se način strahovi obično mogu brzo ukloniti.

Prema tvrtki koja prodaje mjernu tehnologiju za praćenje u ženskim ciklusima, neposredno prije dolazi do značajnog porasta brzine otkucaja srca ovulacija, tj. neposredno prije ženskog plodni dani. Inače, u stručnim krugovima malo se zna o povezanosti pulsa i ženskog ciklusa. Prema studiji tvrtke koju je tvrtka također provela neovisno, porast estradiola u krvi mogao bi biti razlog tome.

Međutim, nisu istražene uzročno-posljedične veze. Sve u svemu, međutim, rezultati se moraju razmatrati pod razumijevanjem da je tvrtka bila zainteresirana pronaći značajno povećani puls u studiji. Dakle, zapravo nije moguće odgovoriti postoji li doista prije fiziološki porast brzine otkucaja srca ovulacija.

Gotovo sve može pasti pod psihosomatske uzroke povišenog broja otkucaja srca, pri čemu je stres vjerojatno daleko najčešći uzrok. Zbog oslobođenog kortizola, tijelo koje se sada vidi u "opasnoj situaciji", automatski aktivira tzv. simpatički živčani sustav a time također povećava brzinu pulsa. Ali također su i druge psihosomatske bolesti često popraćene takozvanim vegetativnim simptomima.

Također su poznati poremećaji somatizacije ili hipohondrijski poremećaji. Dok somatizacijske poremećaje karakterizira činjenica da može biti zahvaćen gotovo svaki sustav organa, hipohondrijske poremećaje karakterizira strah od patnje od opasne bolesti. Taj strah zauzvrat uzrokuje porast brzine pulsa oslobađanjem kortizola.

Povećani puls nakon jela može imati različite uzroke:

  • Uzrok je posebno čest u konzumaciji kofeinskih napitaka s hranom. Kofein aktivira kardiovaskularni sustav i povećava broj otkucaja srca.
  • Međutim, ubrzani puls nakon jela može se pojaviti i na primjer u osnovnim bolestima dijabetes ili nakon raznih operacija na crijevima.
  • U tim slučajevima himus koji ulazi u crijeva uklanja tekućinu iz tijela, tako da se puls kompenzacijski povećava kako bi se osigurala opskrba organa organima.
  • Osobito kod starijih ljudi porast pulsa nakon obroka može biti uzrokovan i preraspodjelom krvi nakon obroka. Tijekom probave, tijelo sve više distribuira svoju krv u gastrointestinalni trakt kako bi brzo apsorbiralo hranjive sastojke iz hrane.

    Kao rezultat, krvni tlak u sistemskoj cirkulaciji može se smanjiti, a srce posljedično povećava brzinu otkucaja kako bi nadoknadio "nedostatak" krvi u drugim dijelovima tijela.

  • Ako se pogođena osoba dodatno koncentrira na mogući ubrzani rad srca, to obično dovodi do povećanja pulsa, budući da autonomni živčani sustav reagira na zabrinutost pacijenta.

Nažalost, nije moguće formulirati nepobitnu vezu između pojačanog pulsa i probava. Iako neki ljudi s bolestima štitnjače prijavljuju takve pojave, još uvijek se miješa osjećaj gotovo kolapsirajuće cirkulacije. Uz to bi mogao biti povećan puls zbog svjesne napetosti mišića. Kada probava počne pritiskati, imamo mogućnost aktivnog napinjanja okluzivnog mišića čmar kako bi se izbjeglo prerano istjecanje stolice.

Zbog ove kontrakcije mišića, ali vjerojatno i zbog laganog stresa koji uzrokuje, ubrzanje pulsa moglo bi se dogoditi neposredno prije defekacije. Leđa bol tipično u svakodnevnom životu obično se ne kombinira s većom brzinom pulsa, već samo uzrokuje laganu bol, što ne rezultira značajnim povećanjem učestalosti pražnjenja crijeva. S druge strane, porast brzine pulsa uzrokuju ozbiljnije akutne bolesti.

Na primjer, plućni embolija ili srčani napad može uzrokovati povratak bol uz otežano disanje i znatno ubrzani puls. Podrijetlo ovoga bol tada nije niti kralježnični stup niti leđni mišići, već projicirana bol koja potječe iz unutarnjeg organa i očituje se u leđima. Iako je "normalno" bol u leđima potječe iz kralježnice ili mišića, bolovi u leđima u kombinaciji s tahikardijom obično ne ovise o kretanju i često su simptom ozbiljne, akutne bolesti.

histamin netolerancija je posljedica potencijalnog nedostatka dvoje enzimi u tijelu koje služe za razgradnju histamin. Nedostatak ovih enzimi može dovesti do neravnoteže između apsorpcije i razgradnje histamin u tijelu, koji se zatim pomiče na stranu apsorpcije. Ako se nakupi dovoljno ili previše histamina, simptomi slični onima kod alergijska reakcija javljaju se u tijelu.

Uz stvaranje kotača i takozvanih košnica, tada postoji i tahikardija, porast krvnog tlaka i oticanje dijelova tijela. Netolerancija na histamin se ne smatra neovisnom alergijom, ali se može pojaviti u kombinaciji s alergijama.

  • Simptomi intolerancije na histamin
  • Kako testirati intoleranciju na histamin?