Definicija
Metabolički sindrom nije neovisna bolest, već je kombinacija različitih bolesti, koje sve predstavljaju čimbenike rizika za arterioskleroza i kardiovaskularne bolesti. U međuvremenu metabolički sindrom pogađa oko 25% populacije i tendencija raste. Između ostalog, tome je zasluga sve veće bogatstvo stanovništva i životni stil koji je iz toga proizlazio, poput malo fizičkog rada, malo vježbanja i obilja hrane.
Među čimbenicima koji čine metabolički sindrom su
- Pretilost (pretilost)
- Visoki krvni tlak
- Povišene vrijednosti lipida u krvi
- Povećana razina kolesterola
- Insulinska rezistencija ili izraženi dijabetes melitus tipa 2
Precizan uzrok metaboličkog sindroma ne može se utvrditi. Ono što je sigurno jest da masne stanice imaju odlučujuću ulogu u razvoju svih simptoma metaboličkog sindroma. Uzroci stoga uključuju prije svega visokokaloričnu dijeta u kombinaciji s nedostatkom vježbe.
To može dovesti ne samo do pretežak ali i da insulin otpornost. Hormon insulin odgovoran je za regulaciju krv razinu šećera i osigurava da se šećer koji se uzima iz hrane apsorbira u mišiće i masne stanice. Ako se ova regulacija poremeti, apsorbirani šećer više se ne metabolizira pravilno i taloži se u obliku masti u trbušnoj regiji.
Insulin otpor se kasnije može razviti u dijabetes. Uz to se smanjuje izlučivanje vode i soli putem bubrega, što može dovesti do visoki krvni tlak. Genetska predispozicija također može biti dio uzroka metaboličkog sindroma.
Često postoji obiteljska predispozicija za inzulinska rezistencija, što dodatno potiče nezdrav način života. Svi ovi simptomi tada mogu dovesti do kalcifikacije koronarne arterije. Visoki krvni tlak uzrokuje sićušnu štetu na krvi posuđe u krvožilnom zidu, u koji se povećavaju masti i holesterol zatim se pohranjuju. Te naslage (plakovi) postaju sve veće i veće i krv posuđe postaju sve uže i uže, tako da krv više ne može kroz njih pravilno teći. Kao premalo krv s vremenom dospije do organa, to može imati ozbiljne posljedice.
Svi članci iz ove serije:
