Definicija
Kada govorimo o kapilarama (kosa posuđe), obično mislimo na krv kapilare, iako ne smijemo zaboraviti da ih ima i limfa kapilare. Krv kapilare su jedna od tri vrste posuđe koji se mogu razlikovati kod ljudi. Postoje arterije koje prevoze krv daleko od srce i vene koje krv vraćaju u srce.
Na prijelazu između arterijskog i venskog sustava nalaze se kapilare. To su daleko najmanje posuđe. U prosjeku su duge oko 0.5 mm i imaju promjer od 5 do 10 μm. Budući da je to ponekad manje od crvenih krvnih zrnaca (eritrociti), koji su u prosjeku veliki 7 μm, obično se moraju deformirati da bi se uklopili kroz kapilare. Kapilare se razvijaju iz najmanjih arterija, Arteriole, a zatim oblikuju mrežu sličnu strukturu uz pomoć mnogih grana, zbog čega se ponekad naziva i kapilarnom mrežom, a zatim se ponovno skupljaju kako bi se slile u venule.
Klasifikacija
Ovisno o klasifikaciji razlikuju se dva ili tri oblika kapilara. Prije svega tu su kontinuirani kapilari. To znači da endotel, najunutarnji stanični sloj žila, zatvoren je, što znači da samo vrlo male molekule mogu proći kroz stijenku žile.
Ova vrsta kapilara može se naći u koži, skeletnim mišićima, srce, CNS i pluća, između ostalih. Zatim tu su fenestrirani (prozorski) kapilari. Oni imaju pore (koje su obično velike oko 60 do 80 nm) u endotel, tako da je lumen od ove okoline odvojen samo vrlo tankom bazalnom membranom na tim točkama.
Manji proteini već se uklapaju kroz pore. Ova vrsta kapilara nalazi se u bubreg (gdje su pore najveće), endokrine žlijezde i gastrointestinalni trakt, između ostalog. Napokon, neki ljudi navode sinusoide kao dodatnu skupinu kapilara.
To su proširene kapilare koje imaju pore ne samo u sloju endotelnih stanica već i u bazalnoj membrani. Te su pore puno veće od onih feniranih kapilara, naime veličine do 40 μm, što omogućuje prolazak većih proteini pa čak i krvne stanice. Sinusoidi se nalaze u jetra, slezena, limfa čvorovi, koštana srž i medulu nadbubrežne žlijezde, između ostalih.
Kapilara endotel je sloj epitelnih stanica koji oblažu unutrašnjost a krvna žila. Endotelne stanice su ravne stanice i predstavljaju stijenku kapilare. Leže na takozvanoj bazalnoj membrani.
Ovisno o tipu kapilara, endotelij može biti kontinuiran, fenestriran ili diskontinuiran i može se prenositi molekulama različitih veličina. U različitim se tkivima može naći jedan od tri gore navedena tipa kapilara, ovisno o zadatku kapilare. Endotel ima još jedan zadatak, osim funkcije barijere za prijenos mase.
Stanice mogu stvarati dušikov monoksid. Ako dušikov oksid oslobađaju endotelne stanice krvnih žila, to ima rastući učinak na promjer žile. Povećavanjem promjera tkivo se bolje opskrbljuje krvlju i prima, na primjer, više kisika ili hranjivih sastojaka. Istodobno, povećani protok krvi dovodi do povećanog uklanjanja otpadnih tvari i ugljičnog monoksida.
