Građa kapilara
Struktura a kapilara nalikuje cijevi. Promjer a kapilara je oko pet do deset mikrometara. Od crvene krv Stanice (eritrociti) koji prolaze kroz kapilare promjera oko sedam mikrometara, moraju se donekle deformirati kad prolaze kroz malu krv posuđe.
To umanjuje udaljenost na kojoj se odvija razmjena tvari krv stanice i tkivo odvija. Budući da stalna razmjena tvari između krv a tkivo se odvija preko zida kapilara, zid mora biti što tanji (0.5 mikrometara). Debljina stijenke veća posuđe, poput arterija ili vena, kroz koje se ne mora odvijati razmjena tvari, mnogo je veća.
Arterije i vene sastoje se od tri sloja zida. Zid kapilara, pak, sastoji se od samo jednog sloja. Ovaj sloj čine takozvane endotelne stanice.
Uz to, takozvana podrumska membrana ojačava zid izvana. Bazalna membrana nalazi se posvuda u tijelu gdje su epitelne stanice odvojene od vezivno tkivo. Nadalje, takozvani periciti sudjeluju u izgradnji kapilara zid.
To su razgranate stanice čija je funkcija trenutno još uvijek sporna. Postoje tri različite vrste kapilara, kontinuirane, fenestrirane i diskontinuirane kapilare. Ovisno o zadatku pojedinih kapilara, njihova struktura može varirati. Neprekidne kapilare uglavnom se nalaze u srce, pluća, koža, mozak i mišiće.
Kao što samo ime govori, sastoje se od kontinuiranog sloja endotelnih stanica. Oni su nanizani bez praznina i u potpunosti leže na podrumskoj membrani. Ovaj zatvoreni sloj omogućuje izmjenu samo vrlo malih molekula i plinova kroz zid.
Fenestrirani kapilari imaju male praznine između endotelnih stanica, koje su veličine oko 60 do 80 nanometara, a leže samo na tankoj bazalnoj membrani. Ova vrsta kapilara nalazi se u gastrointestinalnom traktu, u bubrezima i u žlijezdama koje proizvode hormone. Kroz prisutne pore, veće molekule mogu se razmjenjivati između krvna žila i tkiva.
Treću vrstu kapilara karakteriziraju procjepi (do 100 nanometara) u zidu, koji utječu ne samo na endotelni sloj već i na bazalnu membranu. Te se isprekidane kapilare nazivaju i "sinusoidi". Mnogo veće tvari, kao što su proteini ili krvne komponente, mogu proći kroz ove pore u tkivo. Nalaze se u jetra, slezena, koštana srž i limfa čvorovi.