Europsko tijelo za sigurnost hrane (EFSA) posljednje je ocjenjivalo vitamini i minerala radi sigurnosti 2006. i postavili takozvanu podnošljivu gornju razinu unosa (UL) za svaki mikronutrijent, pod uvjetom da su na raspolaganju dovoljni podaci. Ovaj UL odražava maksimalnu sigurnu razinu mikronutrijenata koji neće uzrokovati štetni učinci kad se svakodnevno uzima iz svih izvora.
| Maksimalni sigurni dnevni unos sintetike folna kiselina je 1,000 µg (što odgovara 1,670 do 2,000 µg ekvivalenta folata). Najveći sigurni dnevni unos sintetičkih folna kiselina matematički je ekvivalentan petostrukom dnevnom unosu preporučenom od EU (Nutrient Reference Value, NRV). |
Gornja dnevna granica sigurnog unosa odnosi se na odrasle osobe starije od 19 godina, kao i na trudnice i dojilje, a uzima u obzir samo sintetičke folna kiselina od dijetalnih dodataka i obogaćena hrana. Zakonodavstvo je odobrilo samo sintetičku folnu kiselinu u obliku pteroilglutaminske kiseline (PGA) i kalcijum L-metilfolat za upotrebu u dijetalnoj hrani, dijetalnoj dodatakai obogaćena hrana. Sintetički oblik folne kiseline odabran je iz razloga stabilnosti i boljeg apsorpcija i koristi se u svim pripravcima dostupnim na tržištu. Sintetička folna kiselina gotovo se u potpunosti apsorbira u crijevima, dok se prehrambeni folati apsorbiraju tek na oko 50%. Sukladno tome, preporuka za uzimanje DGE ukazuje na takozvane ekvivalente folata (FÄ), gdje je 1 µg FÄ = 1 µg dijetalnog folata = 0.5 do 0.6 µg sintetske folne kiseline. Odnosno, siguran maksimalni dnevni unos od 1,000 µg sintetske folne kiseline bio bi ekvivalentan 1,670 do 2,000 µg prehrambenih folata. Podaci NVS II (National Nutrition Survey II, 2008) o dnevnom unosu folne kiseline iz prehrambenih dodataka pokazuju da je nenamjerno prekoračenje količine od 1,000 µg sintetičke folne kiseline malo vjerojatno. Takozvani LOAEL (najniža uočena razina štetnih učinaka) - najniža doza tvari kod koje štetni učinci upravo su primijećeni - je 5 mg (= 5,000 µg) sintetske folne kiseline dnevno. Sukladno tome, najniža doza na kojem štetni učinci su upravo opaženi 25 puta veća od vrijednosti NRV i 5 puta veća od sigurne dnevne razine unosa (tolerantna gornja razina unosa; UL). Za folnu kiselinu iz prirodnih izvora (prehrambeni folat) do danas nisu uočene štetne nuspojave prekomjernog unosa. Zbog velike nedovoljne ponude folne kiseline u njemačkoj populaciji, prekomjernog unosa vitamina putem konvencionalne dijeta ionako se ne očekuje. Štetni učinci prekomjernog unosa folne kiseline
Uz unos izuzetno visokih količina sintetske folne kiseline oko 15 mg (što odgovara 25 do 30 mg ekvivalenta folata), nesanica (poremećaji spavanja), uznemirenost, hiperaktivnost, mučnina (mučnina), meteorizam (nadutost), oštećen ukus senzacija i alergijske reakcije poput pruritusa (svrbež), eritema (opsežnog crvenila koža) I urtikarija (košnice) su primijećene. Unos 5 mg sintetske folne kiseline dnevno ili više može prikriti manjak vitamina b12, tj. hematološki simptomi identični u Vitamin B12 i nedostatak folne kiseline, poput megaloblastne anemija (anemija uzrokovana manjak vitamina b12 ili, rjeđe, nedostatak folne kiseline), poboljšavaju se zbog unosa folne kiseline, dok se neurološki simptomi nedostatka vitamina B12 ne mogu spriječiti. Dijagnoza živčani sustav disfunkcija zbog manjak vitamina b12 stoga može biti otežano ako je istodobno pretjeran unos folne kiseline. U epileptika, količina sintetske folne kiseline veće od 1,000 µg može imati učinak koji izaziva napadaje. Uz to, sintetska folna kiselina u tim količinama ubrzava razgradnju antiepileptički lijekovi u jetra i time može oslabiti antiepileptički učinak. S druge strane, ovi droge smanjiti apsorpcija folata i folne kiseline u crijevima. Nadalje, interakcije (interakcije) folne kiseline i dijetalnih folata i lijeka metotreksat (antagonist folne kiseline / protuaktant folnoj kiselini) razmatrani su u reumatizam i Raka bolesnika. Međutim, čini se da dnevni unos od 1,000 µg sintetske folne kiseline (što odgovara ekvivalentu od 1,670 do 2,000 µg folata) ne utječe na učinkovitost metotreksatPostoje čak i dokazi da veće doze folne kiseline mogu smanjiti nuspojave reumatizam or Raka terapija (kemoterapija). Studija Figueireda i sur. ukazuje na pozitivan odnos između folne kiseline i prostata karcinom (prostata Raka). Unos 1 mg sintetske folne kiseline dnevno, uz prehrambeni unos prirodnih folata, utrostručio je rizik od prostata karcinom tijekom 10-godišnjeg razdoblja (9.7% prema 3.3%). Studije na životinjama također su pokazale vezu između folne kiseline i razvoja debelo crijevo adenomi (žljezdani izrasline debelog crijeva; 70-80% svih kolorektalnih crijeva polipi su adenomi, koji kao novotvorine (novotvorine) nose zloćudnu potenciju, tj. mogu se maligno degenerirati). Ovdje su megadoze na štakorima rezultirale progresijom premalignih lezija (40 mg do 5 g sintetske folne kiseline po kg dijeta). Dvotočka adenomi mogu nastati iz lezija i pod određenim uvjetima predstavljaju potencijalnu preteču karcinoma (prekancerozna lezija). Međutim, treba napomenuti da su u ljudskim studijama visoke doze sintetske folne kiseline rezultirale tolerantnom gornjom razinom unosa (UL) u značajnom smanjenju recidiva udaljenih adenoma. Brojne manje intervencijske studije podupiru ovaj zaštitni (zaštitni) učinak umjereno povećanih količina sintetske folne kiseline. Učinak folne kiseline na razvoj debelo crijevo karcinom (kolorektalni karcinom) ovisi o količini. I izuzetno visoke količine sintetske folne kiseline i nedostatak folne kiseline povezani su s povećanim rizikom od karcinoma debelog crijeva u ispitivanjima na životinjama. Na temelju nekoliko studija na ljudima, umjereno povećane količine sintetske folne kiseline također se u ovom kontekstu smatraju zaštitnim. U studiji na 88,756 žena, unos više od 400 µg sintetske folne kiseline dnevno, tijekom 15-godišnjeg razdoblja, povezan je sa 75% nižim rizikom od rak crijeva u usporedbi sa ženama koje nisu uzimale sintetsku folnu kiselinu u obliku dodataka. Gore opisani negativni učinci mogući su samo ako se namjerno prekorači siguran maksimalni dnevni unos sintetske folne kiseline. Kao što je spomenuto na početku, povećani unos folne kiseline iz prirodnih izvora (prehrambeni folat) ne predstavlja rizik od neželjenih nuspojava.
