Kako vježba pomaže u borbi protiv raka?
“Kad bismo svakome mogli dati pravu dozu hrane i tjelovježbe, ni previše ni premalo, pronašli bismo najbolji put do zdravlja”, rekao je starogrčki liječnik Hipokrat. Ova drevna mudrost sada se može potkrijepiti znanstvenim otkrićima: prema njima, redovita i odgovarajuća tjelesna aktivnost kao dio inače zdravog načina života (uravnotežena prehrana, svjež zrak, malo stresa, dovoljno sna, bez alkohola i nikotina) može se suprotstaviti raznim bolestima – osim kardiovaskularnih bolesti, demencije i nekih metaboličkih bolesti, tu spada i rak.
Sport smanjuje rizik od uobičajenih vrsta raka
Za neke vrste raka aktivan način života može prije svega smanjiti rizik od razvoja malignog tumora (primarna prevencija). To je već dokazano za sedam uobičajenih vrsta raka:
Rizik od razvoja raka pluća očito se također može smanjiti tjelovježbom – barem kod pušača. Takav učinak još nije dokazan kod nepušača.
Nasuprot tome, postoji negativna korelacija između crnog raka kože (malignog melanoma) i sporta: osobe koje se aktivno bave sportom imaju do 27 posto veću vjerojatnost da obole od ovog opasnog oblika raka kože. Međutim, to je vjerojatno zbog činjenice da takvi ljudi provode puno vremena na otvorenom i stoga su izloženi više UV svjetla. Bez odgovarajuće UV zaštite rizik od raka kože značajno se povećava!
Kada vježbate na otvorenom, ne zaboravite se adekvatno zaštititi od sunčevih UV zraka nošenjem kreme za sunčanje i odjeće s UV zaštitom.
Sport usporava napredovanje raka
Prema studijama, redovita tjelovježba također može smanjiti vjerojatnost umiranja od postojećeg raka. Tjelesno aktivni pacijenti stoga imaju veće izglede za dulje preživljavanje. Sport u određenoj mjeri sprječava rast i širenje tumora. Istraživači su to već primijetili za rak dojke, crijeva i prostate.
Nalazi iz opservacijskih studija i laboratorijskih studija
Valja napomenuti da su dosadašnje studije bile tzv. promatračke studije iz kojih se može zaključiti samo povezanost sporta i raka, ali ne i izravni učinak. Nažalost, i to je teško dokazati. Ipak, znanstvenici trenutno pokušavaju istražiti učinak sporta u značajnijim studijama.
Barem u laboratoriju, istraživači su već uspjeli dokazati u kulturama tumorskih stanica iu pokusima na životinjama da sport može usporiti rast tumorskih stanica. Istraživači su također uspjeli dokazati da redoviti trening izdržljivosti posebno mobilizira određene imunološke stanice – posebno takozvane prirodne stanice ubojice (skupina limfocita). Ove imunološke stanice mogu prepoznati i ubiti maligne stanice. Kod miševa koji su vježbali, na primjer, tumori su rasli sporije i stvaralo se manje tumorskih metastaza.
Ipak, sport i tjelovježba nisu zamjena za liječenje raka! No, mogu nadopuniti i podržati liječenje!
Sport suzbija kronične upale
Uravnoteženom prehranom i tjelovježbom može se smanjiti stres u masnom tkivu. Sama neželjena masnoća također se topi i mišićna masa raste. Osim toga, redoviti trening tjelovježbe potiče protuupalne procese. Općenito, sport smanjuje razinu upale u tijelu, a time i rizik od raka.
Sport povećava kvalitetu života
Rak je iscrpljujući. Organizmu treba puno snage da se izbori s tumorom, ali i da izdrži terapiju i njezine nuspojave. Trening koji je individualno prilagođen svakom pacijentu dokazano poboljšava njihovu fizičku izvedbu:
Povećava se pokretljivost, mišićna snaga i izdržljivost. Smanjuje se masnoća, jača imunološki sustav i smanjuje rizik od pada. Osim toga, tjelovježba povećava samopouzdanje i dobrobit – i zato što pacijent pridonosi vlastitom zdravlju.
Sport smanjuje nuspojave i dugotrajne komplikacije
Još jedna značajna prednost vježbanja kod raka: individualno prilagođeni programi vježbanja prije, tijekom i nakon liječenja raka smanjuju nuspojave uzrokovane samim tumorom i terapijom. Tu spadaju npr
- Umor i kronična iscrpljenost (umor)
- Oštećenje živaca povezano s terapijom (polineuropatija)
- inkontinencija
- Zadržavanje vode u tkivu zbog poremećene limfne drenaže (limfedem)
- poremećaji spavanja
- Anksioznost i depresija
Sport kod raka može pomoći pacijentima da bolje podnose terapiju. Tada se može provoditi češće u skladu sa smjernicama i tako biti učinkovit. Tjelesno aktivni pacijenti također se brže oporavljaju nakon tretmana. Osim toga, smanjuje se broj potrebnih transfuzija krvi.
Smanjuje li sport rizik od recidiva?
Još uvijek nije dovoljno razjašnjeno smanjuje li sport rizik od ponovnog izbijanja raka nakon liječenja (rizik od recidiva ili recidiva) ili stvaranja metastaza. Međutim, postoje dokazi da redovita i dostatna tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od ponovnog pojavljivanja raka.
Na primjer, čini se da je rizik od recidiva kod starijih pacijentica s rakom dojke povećan ako i dalje imaju prekomjernu težinu i malo vježbaju nakon bolesti. Slični su podaci i za oboljele od raka debelog crijeva: neaktivni pacijenti umiru ranije od onih koji puno vježbaju. Bolesnici s rakom prostate očito također mogu pozitivno utjecati na svoju prognozu ako redovito vježbaju.
Kada bi oboljeli od raka trebali vježbati?
Vježbanje prije, tijekom i nakon liječenja raka sigurno je i korisno za gotovo sve faze bolesti.
Vježba već u bolnici
Vježbe u rehabilitaciji
Na kraju ili nakon inicijalnog liječenja karcinoma, većinu pacijenata inicijalno individualno podučavaju vježbanju u klinici za rehabilitaciju ili u ambulantnoj rehabilitacijskoj ustanovi – od strane fizioterapeuta, sportskih instruktora ili drugih stručnjaka. Tamo također uče, primjerice, kako se nositi s umjetnim izlazom crijeva (stoma) ili drugim ograničenjima poput proteza, kao i kako izbjeći nepravilne ili rasterećujuće položaje. I pacijenti koji su imali operaciju pluća prakticiraju posebne tehnike disanja kako bi što bolje iskoristili svoj kapacitet pluća.
Sport nakon rehabilitacije
Nakon rehabilitacije liječnik i pacijent zajedno odlučuju o daljnjem vježbanju i sportskom treningu. Potrebno je razmotriti različite točke, na primjer: Dopuštaju li tijek bolesti i zdravstveno stanje pojedinca uopće redovitu tjelovježbu? Koje vrste sporta imaju smisla za pacijenta? U kojoj je mjeri trening preporučljiv?
Kako bi razjasnili takva pitanja, oboljeli od raka trebali bi si postaviti prije početka treninga…
- potražiti savjet od svog liječnika u tom pogledu i
Pacijenti bi se tada trebali posavjetovati s obučenim sportskim ili fizioterapeutom i dobiti stručnu podršku tijekom treninga.
Vodite vlastitu evidenciju o tijeku svoje bolesti te vrsti, količini i trajanju lijekova koje uzimate. Ovaj pregled možete predočiti svom liječniku kako bi vam dao stručni savjet o sportskom treningu.
Sport je važan i nakon što ste se oporavili od raka: trajno uključite tjelovježbu i tjelesnu aktivnost u svoj svakodnevni život.
Kada treba biti oprezan?
U slučaju određenih kontraindikacija, program vježbanja treba prethodno razjasniti s liječnikom i eventualno ograničiti:
- Ozbiljne popratne bolesti (npr. kardiovaskularne bolesti, kronične upale zglobova)
- Poremećaji ravnoteže
- Nenamjerno ozbiljno mršavljenje kao posljedica raka (tumorska kaheksija)
- metastaze tumora u kosti (koštane metastaze), "rupe" u koštanom tkivu (osteoliza)
- Napredna osteoporoza
- Infuzija kemoterapije u posljednja 24 sata
- Faza između sesija radioterapije
- Anemija s razinom hemoglobina ispod 8 g/dl
- izraženi limfedem
- novostvoreni umjetni izlaz crijeva (stoma), trajni kateter za odvod urina ili cjevčica za hranjenje
Pacijenti s popratnim bolestima kao što je srčana aritmija trebaju vježbati samo pod nadzorom!
Kada je sport zabranjen kod pacijenata oboljelih od raka?
Iako se sport gotovo uvijek preporučuje, neke okolnosti zabranjuju fizički trening:
- Visok rizik od infekcije, akutnih infekcija ili groznice
- Neposredno nakon operacije (ipak se što prije pokrenuti uz samostalno održavanje osobne higijene u bolnici i suočavanje sa svakodnevnim životom kod kuće)
- jaka bol
- akutno krvarenje
- Akutna mučnina i/ili povraćanje
- jaka vrtoglavica
- Koštane metastaze ili osteoliza s rizikom prijeloma
- vaskularna okluzija zbog krvnih ugrušaka (tromboza, embolija) u posljednjih deset dana
- kontinuirano zračenje područja srca ili zračenje cijelog tijela
Koji su sportovi pogodni za rak?
Kao motivacijska pomoć za više aktivnosti u svakodnevnom životu, možete brojati svoj dnevni broj koraka - putem aplikacije ili pomoću nosivog uređaja za praćenje aktivnosti.
Individualni i vođeni sportski program
Zajedno sa svojim liječnikom ili fizioterapeutom napravite detaljan plan treninga koji je realan za vas. Budite sretni čak i zbog malog napretka u svom treningu i ne očekujte previše od sebe. Većini ljudi vježbanje je najlakše kada treniraju s drugima i pritom se zabavljaju.
Važno je da s vježbanjem počnete polako kako biste se naviknuli i onda redovito vježbate. Uvijek treba paziti na svoju dnevnu formu: Ako se osjećate lošije, odaberite laganiji trening. Ako se osjećate dobro, možete trenirati intenzivnije – ali bez pretjeranog naprezanja! Stoga je bolje slijediti plan vježbanja koji je prilagođen vama, a ne sportske programe za zdrave osobe.
Za pacijente s umjetnim izlazom crijeva (stoma) nakon prvih nekoliko tjedana mogući su gotovo svi sportovi – ovisno o zdravstvenom stanju i nuspojavama terapije – uključujući i plivanje. Preduvjet je da je stoma sigurno i čvrsto pričvršćena.
Procjena intenziteta treninga
Kako bi pronašli pravu razinu treninga, odnosno intenzitet, za svakog pojedinog pacijenta, specijalisti mogu provesti dijagnostičke testove performansi. Međutim, pacijenti također mogu sami procijeniti razinu napora koristeći takozvanu “Borgovu ljestvicu”. Ovo počinje od 6 ("uopće nije naporno") i ide do 20 ("maksimalni napor"). U tom rasponu sami određujete koliko je naporan trening. Na primjer, trening izdržljivosti trebao bi biti između 12 (umjereni intenzitet) i 14 (veći intenzitet) na Borgovoj ljestvici – trebali biste ga doživljavati kao "donekle naporan". Trening snage, s druge strane, može biti “naporan”, što je između 14 i 16 na Borgovoj ljestvici.
Učinkovito kombiniranje sportova
- Trening izdržljivosti tri puta tjedno srednjeg intenziteta u trajanju od najmanje 30 minuta tijekom razdoblja od najmanje osam do dvanaest tjedana
- Osim toga, vježbajte snagu najmanje dva puta tjedno s najmanje dvije serije od osam do 15 ponavljanja
Osim toga, American College of Sports Medicine (ACSM) posebno je naveo koja su učestalost i intenzitet najprikladniji za tipične simptome pacijenata oboljelih od raka. Ovi takozvani FITT ("učestalost, intenzitet, vrijeme, vrsta") kriteriji pomažu vašem liječniku i fizioterapeutu da isplanira vaš individualni sport i program vježbanja.
Općenito, ove su preporuke samo znanstvene smjernice. Trebali biste temeljiti svoj program na tome kako se osjećate i što možete učiniti – svaka vježba je bolja od nikakve!
Trening izdržljivosti
Prikladni sportovi izdržljivosti su:
- Trčanje ili nordijsko hodanje
- biciklizam
- Skijaško trčanje
- Vježbanje na opremi za izdržljivost kao što su ergometri ili steperi
- Aquajogging
- Plivanje (sve dok nema povećane osjetljivosti na infekcije)
- Ples
Ako ste oslabljeni (npr. tijekom terapije), u početku je prikladan povremeni trening izdržljivosti. To uključuje izmjenu napora i pauza u ritmu od, primjerice, dvije minute. Zatim možete postupno produljivati faze vježbanja i skratiti pauze dok ne budete mogli kontinuirano trenirati 30 do 60 minuta umjerenim intenzitetom ili 10 do 30 minuta višim intenzitetom.
Ako ste u formi, također možete brže povećati svoju izdržljivost izmjenom intenzivnog i umjerenog treninga u intervalima od 4 minute (ekstenzivni intervalni trening).
Trening snage
Drugi pozitivan učinak treninga snage je taj što može spriječiti razvoj limfedema u ruci. Pacijenti kojima su uklonjeni limfni čvorovi u području pazuha, na primjer, osjetljivi su na ovu vrstu edema. Ako je blagi do umjereni limfedem ruke već prisutan, trening smanjuje osjećaj boli i pritiska.
Nakon operacije limfnih čvorova ili ako imate limfedem, nosite široku sportsku odjeću koja ne steže zahvaćena područja tijela u pazuhu ili preponama. Ako vam je propisana kompresijska čarapa, najbolje ju je nositi tijekom treninga.
Pacijenti s infarktom kostiju (osteonekroza), koji se može pojaviti kao posljedica liječenja raka, također imaju koristi od vježbi koje jačaju mišiće oko zahvaćenih zglobova (često kukova ili koljena). Lagani trening snage može se nadopuniti sportovima izdržljivosti koji su laki za zglobove, poput aerobika u vodi, vožnje bicikla i treninga na cikloergometru.
Savjeti za trening
Zaštitite svježe kirurške ožiljke od sunca, topline, hladnoće, pritiska ili abrazivne odjeće. Ožiljke tretirajte mastima ili uljima. Fizioterapeuti također mogu mobilizirati ožiljke kako bi pospješili zacjeljivanje.
Vježbe istezanja
Vježbe snage i izdržljivosti treba dopuniti vježbama istezanja jer povećavaju pokretljivost. Vježbe istezanja treba izvoditi polako i kontrolirano. Izbjegavajte trzaje kako ne biste povukli mišić.
Trening koordinacije/senzomotorike
Nakon kratkog zagrijavanja korisne su vježbe koordinacije prije vježbi izdržljivosti i snage. Izvodite ih polako i kontrolirano. Od toga posebno imaju koristi stariji pacijenti jer trening koordinacije poboljšava osjećaj ravnoteže i stoga može spriječiti padove.
Periferna polineuropatija teško se može liječiti, ali se može ublažiti senzomotoričkim treningom. Trening je najučinkovitiji ako se provodi dva do šest puta tjedno u trajanju od šest do 30 minuta i najmanje četiri tjedna.
Trening dna zdjelice
Kao posljedica kirurškog zahvata na zdjelici (npr. za rak prostate, mokraćnog mjehura ili rektalnog karcinoma), mehanizmi zatvaranja mokraćnog mjehura, anusa ili dna zdjelice i, u nekim slučajevima, živci mogu biti oštećeni. Posljedice su urinarna ili fekalna inkontinencija. Sustavno vježbanje dna zdjelice vrlo je učinkovito u vraćanju kontinencije. Fizioterapeuti rade s vama na treniranju dna zdjelice, uzimaju u obzir ožiljke na trbušnom zidu u svojim vježbama i također promiču vašu opću kondiciju određenim vježbama.
joga
Većina podataka o jogi i raku prikupljena je od oboljelih od raka dojke. Prema nekoliko studija, joga je povećala kvalitetu života oboljelih tijekom i nakon liječenja raka te smanjila simptome umora. Joga također poboljšava san, kogniciju, limfedem i vitalnost kod pacijenata oboljelih od raka.
Što trebate imati na umu
Ako imate fizička ograničenja, možda ćete morati koristiti pomagala za jogu kao što su deke, valjci, trake i blokovi. Ako imate metastaze u kostima ili tumor na mozgu, neke se vježbe moraju tome prilagoditi.
Najbolje je vježbati jogu s učiteljem joge uz dodatnu edukaciju iz onkoloških sportova.
qigong
Poput joge, kineski oblik meditacije, koncentracije i pokreta Qi Gong jača tijelo i um. Trenira se snaga, fleksibilnost, koordinacija i koncentracija. U isto vrijeme, reguliranje daha, medijacija i opuštanje igraju odlučujuću ulogu. Sve to zajedno pomaže oboljelima od raka poboljšati kvalitetu života, smanjiti napetost i ublažiti nuspojave terapije.
Ples
Koji sport može biti neprikladan za rak?
Oboljeli od raka moraju individualno sa svojim liječnikom odlučiti koja je vrsta tjelovježbe prikladna za njih i kojim intenzitetom. Neke vrste sporta nisu prikladne za neke pacijente.
Nema sportova izdržljivosti u slučaju nenamjernog gubitka težine
Pacijenti koji su nenamjerno izgubili ili gube puno na težini (tumorska kaheksija) ne bi trebali raditi nikakav trening izdržljivosti. Umjesto toga, trebali bi se i dalje pokušavati sami nositi sa svakodnevnim životom i redovito biti aktivni u kratkim razdobljima niskog intenziteta. Osim toga, ti pacijenti trebaju individualno prilagođen trening snage pod nadzorom stručnjaka (npr. s fitness trakom ili vlastitom težinom) kako bi se spriječio gubitak mišićne mase.
Oprez pri plivanju tijekom radioterapije
U principu, plivanje je sport izdržljivosti koji je lak za zglobove, a pogodan je i za oboljele od raka. Međutim, pacijenti koji su podvrgnuti radioterapiji ne smiju plivati u kloriranoj ili slanoj vodi.
Nema bicikliranja nakon operacije male zdjelice
Gimnastika i borilačke vještine nepovoljne za osobe sa stomom
Gimnastika nije prikladna za osobe s umjetnim izlazom crijeva (stoma). Osobito se ne preporučuje vježbanje na vodoravnoj i paralelnoj prečki. Borilačke vještine također treba izbjegavati.
Bez borilačkih vještina i sportova s loptom s limfedemom
Bolesnici s limfedemom na rukama ili nogama trebali bi izbjegavati borilačke sportove.
Pacijenti s rizikom od limfedema ili već razvijenim limfedemom ne bi trebali izvoditi prejake ili trzajne pokrete. To bi moglo izazvati limfedem ili pogoršati postojeći limfedem. Sportovi s loptom kao što su tenis ili nogomet stoga su manje prikladni.
Natjecateljski i ekstremni sportovi nisu preporučljivi
Intenzivni trening može pomoći da se brzo ponovno izgradi izdržljivost i snaga. Međutim, vrlo visoki intenziteti poput natjecateljskih ili ekstremnih sportova ne preporučuju se pacijentima s rakom tijekom i kratko nakon liječenja. To je zato što privremeno opterećuju imunološki sustav, što povećava rizik od infekcije.
Igra i sport s djecom oboljelom od raka
Sport ne samo da poboljšava kondiciju i mentalno blagostanje kod odraslih pacijenata oboljelih od raka – čini se da i djeca imaju koristi od njega. Neki od mladih pacijenata su veseli unatoč raku i žele vježbati i igrati se sa svojim vršnjacima. No, postoje i djeca oboljela od raka koja su nesigurna, povlače se u sebe i ostaju dugo neaktivna – primjerice zato što su im se tijela promijenila kao posljedica operacija (moguće čak i amputacije). Osim toga, mnoga djeca – kao i odrasli – pate od kronične iscrpljenosti (umora) ili problema s ravnotežom kao posljedica raka. Stoga nisu u stanju držati korak sa zdravom djecom i izopćeni su ili se suzdržavaju.
Stoga je važno što ranije motivirati djecu oboljelu od raka na redovito vježbanje i sport. To može dugoročno poboljšati njihovu kondiciju i smanjiti vjerojatnost kasnih učinaka.