Kratak pregled
- Liječenje: Candida jednjaka može se dobro liječiti antifungalnim lijekovima (antimikoticima) (aktivni sastojak obično je flukonazol).
- Simptomi: soorni ezofagitis često ne uzrokuje gotovo nikakve simptome. Ponekad se manifestira kao bolni problemi s gutanjem, osjećaj pečenja iza prsne kosti i/ili mučnina.
- Uzroci: gljivice Candida napadaju i upale sluznicu jednjaka.
- Čimbenici rizika: Lijekovi koji suzbijaju imunološki sustav (imunosupresivi), drugi imunološki nedostaci, teški fizički stres, strukturne promjene u jednjaku i poremećena proizvodnja želučane kiseline potiču bolest.
- Pregled: Liječnik pregleda jednjak i uzima briseve sa sluznice.
Što je soorni ezofagitis?
Kod drozdnog ezofagitisa dolazi do upale sluznice jednjaka zbog infekcije kvasnim gljivicama. Drozd je skupni naziv za bolesti uzrokovane gljivicama Candida. Ezofagitis se odnosi na upalu jednjaka.
Gljivica Candida albicans najčešće izaziva upalu jednjaka. Dio je normalne oralne flore, ali se može brzo širiti kod osjetljivih osoba. Soor ezofagitis je rijedak kod ljudi s dobrim imunološkim sustavom.
Kako se liječi soorni ezofagitis?
Liječnici mogu dobro liječiti soorni ezofagitis lijekovima protiv gljivica, takozvanim antimikoticima. Obično propisuju tablete flukonazola u trajanju od 14 do 21 dana. Po potrebi daju i infuzije s djelatnom tvari, primjerice u bolnici. Simptomi se obično povlače nakon tjedan dana liječenja.
Ponekad su gljivice Candida rezistentne na flukonazol. U tim slučajevima dostupni su drugi antifungici (npr. kaspofungin ili amfotericin B).
Liječnici uvijek liječe bolest koja slabi imunološki sustav i potiče drozd ezofagitis. Ponekad liječnici otkriju samo takvu bolest jer se neobjašnjivo pojavio drozdni ezofagitis. Ako postoji, na primjer, HIV infekcija, to se mora brzo liječiti. Liječnici liječe oštećenje jednjaka ciljanim intervencijama kako bi spriječili ponovnu pojavu soornog ezofagitisa.
Kućni lijekovi za soor ezofagitis
Kućni lijekovi mogu u najboljem slučaju nadopuniti konvencionalni medicinski tretman, ali ga ne mogu zamijeniti. Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome kako sami možete najbolje poduprijeti liječenje.
Koji su simptomi drozdnog ezofagitisa?
Soor ezofagitis ne uzrokuje uvijek simptome i stoga je asimptomatski. U drugim slučajevima manifestira se kao
- Poteškoće s gutanjem (disfagija),
- Bol pri gutanju (odinofagija),
- gori iza prsne kosti.
Ostali mogući simptomi su bol u gornjem dijelu trbuha, gubitak apetita i mučnina, što potiče gubitak težine. U težim slučajevima, sluznica krvari, a oboljeli povrate krv ili imaju crnu stolicu.
Infekciju Candidom karakterizira bjelkasta prevlaka koja se stvara na sluznici. Kod nekih pacijenata to je već jasno vidljivo u ustima i grlu. Međutim, je li zahvaćen i jednjak, može se vidjeti samo tijekom ezofagoskopije.
Koliko je opasan drozd ezofagitis?
Upala ezofagitisa izazvana sorom lako se liječi i oboljeli su obično bez simptoma nakon tjedan dana uzimanja antifungalnih lijekova. Gljivična infekcija jednjaka je gotova nakon dva do tri tjedna. Ako je uzrok infekcije nejasan, liječnici ga posebno traže. To je zato što se Candida inače ne širi tako kod zdravih ljudi.
Drugi problem: otpor. Sve je češće da pojedinačni aktivni sastojci više ne štete Candidi. Kao rezultat toga, prvi tretman možda neće pomoći, Candida može nastaviti rasti i širiti se. Liječnici zatim prijeđu na drugi aktivni sastojak što je brže moguće. Za to postoji nekoliko alternativa, tako da je liječenje ezofagitisa od soora još uvijek uspješno.
Kako se razvija drozdni ezofagitis?
Soorni ezofagitis uzrokuju gljivice Candida, zbog čega se naziva i Candida ezofagitis. Candida su gljivice kvasci koje se nalaze posvuda u okolišu. Gljivice žive kao dio mikrobioma (“prirodne flore”) u probavnom traktu bez ikakvih problema. Imunološki sustav ih drži pod kontrolom.
Međutim, ako je imunološki sustav slab, Candida može izmaknuti kontroli i brzo se razmnožiti. Gljivice kvasci tada napadaju sluznicu i izazivaju upalu. Kod ljudi je uglavnom Candida vrsta Candida albicans koja uzrokuje bolesti kao što je soor ezofagitis. Poznati ne-albicans patogeni uključuju Candida glabrata i Candida tropicalis.
Soor ezophagitis nije izravno zarazan. Međutim, uzročnici gljivice Candida prelaze s jedne osobe na drugu, primjerice prilikom ljubljenja, i naseljavaju sluznice. Sama bolest se razvija tek kada se gljivice mogu širiti.
Lijekovi poput "kortizona" i drugih takozvanih imunosupresiva snižavaju imunološki sustav. Ne samo tablete, nego i sprejevi s “kortizonom” (npr. za KOPB ili astmu) mogu pospješiti širenje gljivica. Kemoterapija, s druge strane, uništava imunološke stanice i time narušava imunološki sustav.
Antibiotici također mogu potaknuti soorni ezofagitis. Napadaju bakterije u prirodnoj flori sluznice (mikrobiomu) i narušavaju tamošnju ravnotežu. To olakšava rast i širenje gljivica.
Drozd ezofagitis kod bolesti sa slabim imunološkim sustavom
Postoje i neke bolesti koje slabe imunološki sustav i čine ga osjetljivijim na gljivične infekcije. To uključuje
- urođene imunodeficijencije
- HIV / AIDS-a
- Rak krvi i rak limfnih žlijezda
- Dijabetes mellitus
- pothranjenost
Stres i emocionalni napor također mogu predstavljati veliki teret za imunološki sustav i potaknuti soorni ezofagitis.
Povećan rizik zbog bolesti jednjaka
Oslabljen imunološki sustav nije uvijek uzrok sočnog ezofagitisa. Neke bolesti zahvaćaju jednjak i narušavaju njegovu strukturu i funkciju. To može oslabiti sluznicu i njezinu lokalnu obranu. U te bolesti spadaju npr
- Protruzije (divertikuli) i suženja (strikture) stijenke jednjaka
- Promijenjena želučana kiselina (vjerojatno eliminira manje klica)
- Ahalazija, rijetka bolest u kojoj je smanjena pokretljivost jednjaka
- Bolesti živaca koje otežavaju gutanje (npr. nakon moždanog udara ili kod Parkinsonove bolesti)
Kako liječnik dijagnosticira soorni ezofagitis?
Liječnici dijagnosticiraju soorni ezofagitis uz pomoć endoskopije jednjaka. Tijekom te takozvane ezofagoskopije uvedu cjevčicu s kamerom kroz usta i pregledaju sluznicu gornjeg probavnog trakta.
Kandidijazu obično karakterizira bijeli plak koji se teško može obrisati ili isprati. Ponekad su već vidljivi u ustima ili grlu. Sluznica može biti vrlo osjetljiva i lako krvariti.
Liječnici uzimaju briseve ovih naslaga plaka, koji se zatim pomnije ispituju u laboratoriju. Niti kvasca mogu se jasno vidjeti pod mikroskopom. U nekim slučajevima mali uzorci tkiva koriste se za otkrivanje infestacije u dubljim slojevima sluznice. Laboratorij također može upotrijebiti briseve za provjeru koji su antifungalni agensi učinkoviti protiv sočnog ezofagitisa.