Rak: pothranjenost, gubitak težine

Pothranjenost: Često rizičan gubitak težine

Pothranjenost znači da pojedinci ne dobivaju dovoljno energije, proteina ili drugih hranjivih tvari. To može dovesti do opasnog gubitka težine kod pacijenata oboljelih od raka (ili drugih pacijenata).

Kada govorimo o pothranjenosti?

Kada se točno govori o pothranjenosti zajednički su redefinirali međunarodni stručnjaci u sklopu “Global Leadership Initiative on Malnutrition” (GLIM) 2019. godine. U tu svrhu uspostavili su kriterije koji se odnose na izgled (fenotip) pacijenta i uzrok bolesti ( etiologija). Da bi pothranjenost bila prisutna, dovoljno je da se zajedno javljaju jedan fenotipski i jedan etiološki kriterij – ne moraju biti prisutni svi sljedeći kriteriji!

Fenotipski kriteriji:

  • Nehotični gubitak težine od najmanje pet posto u šest mjeseci.
  • Pothranjenost mjerena niskim indeksom tjelesne mase (BMI) manjim od 20 kg/m2 ili manjim od 22 kg/m2 za osobe starije od 70 godina
  • smanjena mišićna masa (sarkopenija)

Etiološki kriteriji:

  • smanjeni unos hrane manji od polovice tijekom jednog tjedna ili dugotrajni (kronični) probavni poremećaj koji dopušta premalo hranjivih tvari da se apsorbiraju iz hrane (malapsorpcija)

Pacijent s rakom, na primjer, koji nehotice izgubi više od pet posto svoje težine unutar šest mjeseci, a pritom jede premalo najmanje tjedan dana, smatra se pothranjenim.

Slično pogođeni pothranjenošću su pacijenti čija se mišićna masa smanjuje i koji također pate od tinjajuće upale u tijelu – čak i ako oni koji su pogođeni ne mogu sami mjeriti ove kriterije i možda ih niti ne primjećuju. Kada se mišićna masa smanji, to ne mora nužno rezultirati gubitkom težine.

Općenito, gubitak težine i pothranjenost nisu preduvjeti za dijagnozu pothranjenosti. Stoga, oboljeli od raka koji imaju prekomjernu težinu ili čak pretili također mogu biti pothranjeni. Neuhranjenost se kod njih često zanemaruje!

Povećanje tjelesne težine u pothranjenosti

Svaki oboljeli od raka trebao bi se redovito kontrolirati zbog pothranjenosti. Ako je potrebno, podsjetite liječnika! Osobito ako se vaša težina mijenja na neobičan način (gore ili manje), trebali biste potražiti savjet liječnika. Važno je saznati razlog i ispraviti ga ako je moguće.

Koliko je pothranjenost česta kod raka?

Pothranjenost kod raka je česta: Ovisno o vrsti tumora, stadiju bolesti i dobi, zahvaćena je jedna četvrtina do gotovo tri četvrtine svih pacijenata oboljelih od raka. Pothranjenost je češća kod bolesnika s rakom probavnog trakta (rak želuca, kolorektalnog karcinoma, karcinom jednjaka, rak gušterače) i glave i vrata (npr. rak štitnjače) nego kod pacijenata koji boluju od primjerice raka dojke ili prostate.

Razlozi za gubitak težine kod raka

Gubitak težine vrlo je česta posljedica pothranjenosti. Općenito, tijelo gubi na težini kada je energetska ravnoteža dulje vrijeme negativna. To može biti zbog nekoliko razloga:

  • Tijelo ne dobiva dovoljno hranjivih tvari (za energiju i kao građevni materijal) u prehrani.
  • Tijelo ne može pravilno apsorbirati hranjive tvari zbog problema u probavnom traktu.
  • Tijelo troši više hranjivih tvari nego što ih može reapsorbirati hranom.

Budući da je energija dobivena na ovaj način dovoljna tek za najnužnije potrebe, a smanjuje se i mišićna masa (sarkopenija), pacijenti se osjećaju mlohavo i nemoćno – manje se kreću, što dodatno pojačava gubitak mišićne mase i još veći gubitak težine.

Osim toga, skeletni mišići se s godinama postupno smanjuju, čak i kod zdravih ljudi. Tehnički izraz za ovo je sarkopenija povezana sa starošću. Osim toga, tijelo također gubi skeletnu mišićnu masu tijekom kemoterapije. Ova sarkopenija izazvana kemoterapijom je oko 1.6 puta veća u muškaraca nego u žena.

Bolesnici s rakom jednjaka posebno su izloženi riziku od gubitka mišićne mase izazvanog kemoterapijom.

Gubitak apetita i promjena okusa

Kada pacijenti s rakom više ne žele jesti, iza toga mogu biti strahovi. Na primjer, neki pacijenti se boje da će hrana koju jedu hraniti i tumor. Stoga ograničavaju prehranu u nadi da će kancerogenom tumoru oduzeti energiju i tako ga "izgladnjivati". No, umjesto da naštete tumoru, prvenstveno sebi uskraćuju energiju koja im je prijeko potrebna za terapiju i život s rakom.

Druge tjeskobe i drugi mentalni stresovi, kao što su tuga, ljutnja ili depresija, također mogu uzrokovati gubitak apetita kod ljudi s rakom.

Ponekad se pothranjenost kod raka također može pripisati činjenici da je percepcija okusa promijenjena ili smanjena - bilo zbog liječenja ili samog tumora. Pogođeni tada više ne kušaju hranu ili jedva mogu osjetiti različite okuse. Kao rezultat toga, jedu manje ili uopće ne jedu - dolazi do pothranjenosti.

Mučnina i povračanje

Ponekad liječenje raka uzrokuje mučninu i/ili povraćanje – osobito kemoterapija. Oboljeli pacijenti nemaju apetita ili ne mogu zadržati dovoljno hrane – gube na težini.

Ozbiljnost mučnine i povraćanja varira ovisno o primijenjenom lijeku protiv raka. Te se nuspojave osobito često javljaju tijekom liječenja kemoterapijskim lijekom cisplatinom. Također ovisi o vrsti lijeka i njegovoj dozi hoće li se mučnina i povraćanje pojaviti odmah tijekom liječenja ili satima ili danima kasnije te koliko dugo simptomi traju (sati do dana).

Povraćanje i mučnina kod terapije raka obično su potaknuti izravno odgovarajućim lijekom. Osim toga, psihološki čimbenici (kao što je strah od mučnine) mogu pogoršati simptome kod pacijenata oboljelih od raka.

Proljev

Suha usta i upaljena sluznica usne šupljine

Suha usta moguća su nuspojava kemoterapije, imunoterapije i ciljanih terapija. Zračenje glave, koje utječe na žlijezde slinovnice, također može rezultirati suhim ustima. Osim toga, može se razviti upala usne sluznice (mukozitis) s ranicama ili čirevima u ustima. Oba čimbenika – suha usta i upaljena sluznica usne šupljine – mogu otežati oboljelima da jedu zbog otežanog gutanja i boli, potičući tako pothranjenost kod raka.

Nepovoljno mjesto tumora

Sam tumor može mehanički spriječiti oboljele od raka da jedu dovoljno. Na primjer, ako se kancerogeni tumor nalazi na ulazu u želudac, hrana teško prolazi pored njega i ulazi u želudac. Zauzvrat, daleko uznapredovali rak debelog crijeva može blokirati crijeva (crijevna opstrukcija) i onemogućiti normalnu probavu.

Organi uklonjeni u cijelosti ili djelomično

Ako su pacijenti s rakom morali ukloniti sve ili dio organa koji su važni za apsorpciju i probavu hrane (npr. jednjak, želudac), to potiče pothranjenost.

Larinks, jednjak

Želudac

Pacijenti kojima je vađen želudac i sada imaju zamjenski želudac mogu se suočiti sa sljedećim problemima:

  • Mogu jesti samo male količine i stoga su brzo siti.
  • Hrana prebrzo “klizi” kroz želudac (okretno pražnjenje, damping sindrom), što može dovesti do bolova u gornjem dijelu trbuha, proljeva, problema s cirkulacijom ili hipoglikemije.
  • Sfinkter na ulazu u želudac nedostaje, zbog čega se pulpa hrane može vratiti u jednjak. Kao rezultat toga, jednjak postaje upaljen (ezofagitis).
  • Probava masti često je poremećena.
  • Mnogi pacijenti više ne podnose mliječni šećer (laktozu) (intolerancija na laktozu).

Gušterača

Problemi koji se javljaju nakon operacije gušterače ovise o tome koji je dio organa morao biti izrezan: ako je glava gušterače uklonjena, nedostaju različiti probavni enzimi koje organ inače otpušta u tanko crijevo. Bez repa gušterače, organ više ne može proizvoditi dovoljno hormona inzulina koji snižava šećer u krvi. Pogođene osobe razvijaju visoke razine šećera u krvi, mogu imati proljev i izgubiti na težini.

Crijevo

Kaheksija tumora

Poseban oblik pothranjenosti je teška mršavost, poznata kao tumorska kaheksija. Do 85 posto pacijenata oboljelih od raka je pogođeno. U ovom slučaju, tumor koristi svoje glasničke tvari za manipuliranje metabolizmom i imunološkim sustavom za vlastite potrebe:

Osigurava da se metabolički produkti kao što su proteini pojačano razgrađuju – čak i ako se pogođena osoba jedva kreće (kataboličko metaboličko stanje). To uzrokuje smanjenje skeletnih mišića u cijelom tijelu (sarkopenija). Osim toga, skladišne ​​masti se intenzivno razgrađuju, a stanice troše puno više energije nego inače. Osim toga, uporna upala gnoji se po cijelom tijelu (sistemska upala). Ovo također djeluje protiv izgradnje mišića (anabolička otpornost). Posljedice ovih procesa su:

  • gubitak apetita, poremećaj okusa i rani osjećaj sitosti
  • uporan, nevoljan gubitak težine
  • umor, bezvoljnost i stalna iscrpljenost (umor)
  • Smanjenje performansi
  • gubitak mišićne mase i snage (sarkopenija)
  • smanjena kvaliteta života

Faze tumorske kaheksije

Kaheksija tumora može se podijeliti u tri faze:

  • Pretkaheksija: Ovo je preliminarna faza kaheksije. Karakterizira ga gubitak težine manji od pet posto, gubitak apetita i metaboličke promjene.
  • Kaheksija: Obilježena gubitkom tjelesne težine većim od pet posto ili smanjenjem BMI-a za manje od dva posto, ili gubitkom mišića i gubitkom težine većim od dva posto, kao i smanjenim unosom hrane i sustavnom upalom.
  • Refraktorna kaheksija: "Refraktorna" znači da više nije podložna terapijama. Pogođene osobe pokazuju ozbiljan gubitak masti i mišićne mase. Njihov životni vijek je kraći od tri mjeseca.

Nakon “trovanja krvi” (sepse), kaheksija je drugi vodeći uzrok smrti kod pacijenata oboljelih od raka. Stoga je rana intervencija izuzetno važna – jer kada se postigne završni (refrakterni) stadij, terapija više ne obećava uspjeh.

Terminalna tumorska kaheksija

Svjesno odricanje od hrane ne dopušta umirućem da mučno gladuje, nego mu često pomaže da ode dostojanstveno! Stoga bi prisilno uzimanje hrane bilo pogrešno za dotičnu osobu.

Koje su posljedice pothranjenosti kod raka?

Pothranjenost kod raka je problematična, jer…

  • vidljivo smanjuje kvalitetu života
  • @ uzrokuje ili pojačava anksioznost ili depresiju, čini ljude bezvoljnima i smanjuje njihovu sposobnost koncentracije,
  • smanjuje mišićnu masu, dovodi do umora, brze fizičke iscrpljenosti i slabosti,
  • uzrokuje gubitak kose, suhu i perutavu kožu,
  • čini osjetljivijim na infekcije,
  • smanjuje rad crvenih krvnih stanica,
  • smanjuje minutni volumen srca, remeti srčani ritam i uzrokuje hipertenziju,
  • slabi dišne ​​mišiće,
  • čini terapiju raka manje podnošljivom za pacijenta (jače nuspojave),
  • smanjuje odgovor tumora na terapiju,
  • potiče poremećaje zacjeljivanja rana nakon operacije,
  • pogoršava prognozu tijeka bolesti i time smanjuje šanse za preživljavanje.

Prepoznajte pothranjenost

Istodobno, posao vašeg liječnika je i da vas redovito pregledava na pothranjenost (screening) – bez obzira na to jeste li primijetili brzu promjenu težine. Uz pomoć posebnog protokola bilježi stanje uhranjenosti, stanje bolesti i dob. Ako liječnik tijekom ovog pregleda uoči povećani rizik od pothranjenosti, slijede daljnje analize koje se također moraju redovito ponavljati:

  • Pitanja o vašoj prehrani
  • Određivanje sastava vašeg tijela (postotak mišića i masti) uz pomoć računalne tomografije i/ili analize bioelektrične impedancije (BIA) – potonja mjeri otpor (impedanciju) kojoj se tijelo suprotstavlja izmjeničnoj struji koja se primjenjuje putem elektroda
  • Mjerenje mišićne funkcije testom snage ruke i/ili testom sjedi-ustani (ustajanje iz sjedećeg položaja 5 puta i ponovno sjedanje obično traje manje od 16 sekundi)
  • Mjerenje vaše fizičke spremnosti, na primjer, testom hodanja na 400 metara (obično se može obaviti za manje od šest minuta) ili testom brzine koraka (obično više od 0.8 metara u sekundi)

Liječenje pothranjenosti kod raka

Liječenje pothranjenosti ili tumorske kaheksije sastoji se od tri važna stupa:

  1. Identificirati i liječiti uzroke: Prvo se mora razjasniti odakle pothranjenost dolazi, a zatim se ti uzroci moraju ukloniti ako je moguće. Ako su, primjerice, nuspojave terapije tumora kao što su mučnina ili proljev uzrok pothranjenosti, one se moraju dosljedno liječiti (npr. lijekovima).
  2. Nadoknaditi ili zaustaviti gubitak tjelesne težine: kako bi se nadoknadio gubitak tjelesne težine, pothranjeno tijelo u budućnosti mora dobivati ​​dovoljno energije iz hrane. Međutim, u nekim situacijama, kao što je nakon uklanjanja želuca, debljanje je često teško postići. Zatim, barem treba pokušati održati trenutnu težinu.
  3. Vježbajte mišiće: oboljelima od raka potreban je redovit fizički trening kako bi zaustavili razgradnju mišića i kako bi mogli ponovno izgraditi mišiće ako je moguće.

Najvažniji cilj liječenja je da se ponovno osjećate dobro i postignete kvalitetu života.

Liječiti nuspojave tumora/terapije

Bol: ako imate bolove, svakako razgovarajte sa svojim liječnikom. Postoji nekoliko načina za adekvatno liječenje boli.

Mučnina i povraćanje: Mučnina i povraćanje mogu se dobro kontrolirati odgovarajućim lijekovima koji se nazivaju antiemetici. Oni se daju pacijentima s rakom kao infuzija putem vene (intravenozno) kao preventivna mjera prije kemoterapije. Ako je potrebno, može se dati i daljnja doza (u obliku infuzije ili u obliku tableta).

Oralni mukozitis: čak i prije liječenja raka lijekovima ili terapije zračenjem, trebali biste posjetiti svog stomatologa kako bi vam liječio sve postojeće karijese i upale desni. Pažljiva oralna higijena prije, tijekom i nakon terapije pomaže u sprječavanju infekcija. Ako se infekcija unatoč tome dogodi u ustima, liječnik je može liječiti odgovarajućim lijekovima.

Ako ove mjere nisu dovoljne, liječnik vam može propisati lijekove protiv proljeva. Prvo se isprobava takozvani agonist μ-opioidnih receptora kao što je loperamid. Ako to ne djeluje dovoljno, koristi se lijek koji sadrži opijate (kao što je tinktura opijuma).

Kalorijska dijeta

Kao oboljelom od raka s pothranjenošću i gubitkom težine, hitno vam je potrebna nutricionistička terapija i/ili redovito savjetovanje o prehrani. Nutricionist ili dijetetičar će raditi s vama na analizi vaše trenutne prehrane. Zatim ćete dobiti individualizirani plan prehrane i korisne savjete. Često to uključuje preporuku upravo suprotnu od onoga što se savjetuje zdravim ljudima (npr. obroke s visokim udjelom masti).

Dodatke prehrani uzimajte samo ako ste o tome prethodno razgovarali sa svojim liječnikom ili dijetetičarom, kako ne biste negativno utjecali na terapiju raka!

Jedite energetski bogatu prehranu: Prehrana pothranjenih pacijenata s rakom trebala bi biti posebno bogata energijom (pod uvjetom da nema prekomjerne težine). Međutim, budući da oboljeli od raka često mogu jesti samo male količine odjednom ili imaju slab apetit, prehrana bi trebala sadržavati što je moguće više masti. To znači: Kad god je to moguće, obogatite svoje obroke masnoćama (npr. biljnim uljima, maslacem, vrhnjem, margarinom, mašću ili slaninom).

Kalorična pića: pijte i razrijeđene voćne sokove, milkshakeove, kakao i gazirana pića kako biste tijelu dali energiju koja nedostaje.

Konzumirajte puno bjelančevina (bjelančevina): oboljelima od raka posebno je potrebno puno bjelančevina i mnogo građevnih blokova bjelančevina (aminokiselina). Preporučeni dnevni unos je 1.5 do 2 grama proteina po kilogramu tjelesne težine. Za osobu tešku 60 kg to odgovara 90 do 120 grama proteina dnevno. Meso, jaja, sir, riba i školjke sadrže obilje proteina, kao i neki biljni proizvodi poput mahunarki, orašastih plodova i žitarica. Životinjske su bjelančevine, međutim, korisnije za izgradnju mišića od biljnih.

Astronautska dijeta: Osim toga, za liječenje pothranjenosti kod raka, može biti korisno pribjeći pijenju i dodacima hrani (suplementima), što se također naziva "astronautska dijeta". Ovi takozvani dodaci sadrže visoko koncentrirane proteine. Dostupni su, primjerice, kao proteinski prah koji se može umiješati u mlijeko. Korisna je i gotova pitka hrana koja se uzima kao međuobrok. Također je korisno koristiti proteinske koncentrate prije operacije tumora kako bi se spriječila pothranjenost nakon operacije.

Povedite blisku osobu od povjerenja (prijatelja, rođaka itd.) sa sobom na savjetovanje o prehrani. On ili ona mogu pomoći u apsorpciji bogatstva informacija i preporuka.

Umjetna prehrana

Kada nije moguće prirodnim putem unijeti dovoljno hrane, hranjive tvari moraju se u organizam unositi umjetnim putem. Ovo na prvu zvuči zastrašujuće, ali je bitno. Nekim pacijentima umjetna prehrana može biti čak i olakšanje jer s njih oslobađa pritisak da redovito jedu određenu količinu.

Postoje različiti oblici umjetne prehrane:

  • enteralna prehrana: u ovom slučaju, sve potrebne hranjive tvari unose se izravno u gastrointestinalni trakt putem cijevi, zaobilazeći tako usta i grlo.
  • parenteralna prehrana: U ovoj se varijanti hranjive tvari uvode izravno u krvotok (točnije: u venu) u obliku infuzije. Ova vrsta umjetne prehrane koristi se kada probavni organi nisu dovoljno funkcionalni, na primjer jer neoperabilni tumor blokira želudac ili crijeva.

Neki oboljeli od raka primaju hranjenje sondom (enteralna prehrana) uz normalnu prehranu ako ne mogu apsorbirati dovoljno hranjivih tvari oralno. Ostali bolesnici moraju se hraniti samo umjetno (enteralno i/ili parenteralno).

Tjelesna aktivnost

  • Trening izdržljivosti (tri puta tjedno po najmanje 30 minuta svaki put)
  • Trening snage i otpora (dva puta tjedno)

Za slabe pacijente, takav trening je teško izvediv. U tom je slučaju tjelovježba u svakodnevnom životu (hodanje, penjanje stepenicama i sl.) tim važnija. Istraživači su također postigli dobre rezultate kod ovih bolesnika s takozvanom elektromiostimulacijom. Ovdje se mišići stimuliraju električnim podražajima. Ovo također može spriječiti gubitak mišićne mase zbog pothranjenosti kod raka.