bruceloza

Uvod

Bruceloza je bakterijska zarazna bolest koju na ljude prenose zaražene životinje. Izravni prijenos s osobe na osobu je rijedak. Bolest se osobito često javlja u mediteranskoj regiji (posebno u Turskoj), kao i u Africi, Aziji, Srednjoj i Južnoj Americi te na Arapskom poluotoku.

U Njemačkoj je bruceloza prilično rijetka i obično je rezultat uvoznih bolesti iz inozemstva. Bruceloza je svjetski raširena bakterijska bolest uzrokovana raznim bakterija roda Brucella. Brucele su male, nepokretne, gram negativne koke, koje uglavnom pogađaju domaće životinje poput goveda, ovaca i koza i koje se mogu prenijeti na ljude kontaktom sa zaraženim životinjama.

Važni ljudski patogeni, koji također zarazuju ljude, su Brucella melitensis (uzročnik Malte groznica i uglavnom se nalazi u koza, ovaca i deva), Brucella abortus (uglavnom u goveda, pokretač Bangs-ove bolesti), Brucella suis (uglavnom u svinja) i u manjoj mjeri Brucella canis (uglavnom u pasa). Budući da su simptomi bruceloze često nespecifični i varijabilni, rana dijagnoza je često teška. Pažljiva anamneza (intervju za prijem kod liječnika) s informacijama o prehrambenim navikama, zanimanju i mogućem boravku u inozemstvu stoga igraju važnu ulogu, posebno u slučaju bruceloze. U oko 90 posto slučajeva bruceloza ne uzrokuje nikakve simptome, u preostalih 10 posto simptomi variraju od neznatnih groznica i glavobolje do ozbiljne zaraze zglobova i oštećenja organa. Posljedice poput upale gušterača, jetra upala, poremećaji krv broja ili upale peritoneum (upala trbušne maramice) I srce ventili su mogući i ponekad mogu biti fatalni.

Uzroci bruceloze

Najčešći uzroci bruceloze su konzumacija kontaminiranog sirovog (tj. Nekuhanog / pasteriziranog) mlijeka ili kontaminirani proizvodi od sirovog mlijeka, poput kozjeg ili ovčjeg sira ili sirovog mesa. Osobito bi putnici u mediteransku regiju trebali poduzeti mjere predostrožnosti i izbjegavati konzumaciju sirovih mliječnih proizvoda i sirovog mesa. Često su mnoge domaće životinje tamo zaražene patogenima bruceloze.

Prijenos je moguć i malim ozljedama kože pri kontaktu sa zaraženim životinjskim proizvodima poput urina, fekalija i krv. Mesari i veterinari posebno su izloženi riziku i smatraju se profesionalno izloženim rizičnim skupinama uz laboratorijsko osoblje. Ako patogeni bruceloze konačno uđu u ljudsko tijelo putem sluznice ili ozljeda kože, obično ih sakupljaju stanice imunološki sustav i prevezena do najbližeg limfa čvorovi, gdje se odvija prvo mjesto obrane.

Ako tijelo ne uspije u borbi protiv patogena, bruceloza se nesmetano širi u krvotok, odakle može napasti najbliže organe poput jetra i slezena. Pogotovo u kroničnim slučajevima, zglobova i koštana srž su često pogođeni. Centri upale koji se tamo razvijaju često održavaju infekciju dugi niz godina.