Doktor Edward Bach, liječnik i osnivač Bachove cvjetne terapije, živio je i radio u Engleskoj između 1886. i 1936. Vježbao je u vrijeme kada je većina njegovih pacijenata bila vrlo siromašna. Tijekom cijele svoje karijere nastojao je razviti Bachovu cvjetnu terapiju kao metodu liječenja koja je također bila dostupna siromašnijim slojevima stanovništva i mogla se koristiti bez straha od nuspojava.
Dok je radio u bolnici u Londonu, radio je i s klasikom homeopatija i počeo se sve više usredotočiti na psihološko stanje njegovih pacijenata. Bach je smatrao da se mnogi uzroci bolesti mogu naći u neriješenim sukobima i negativnim stanjima uma. Prepoznao je da se moraju liječiti ne samo fizički simptomi bolesti, već i osnovno emocionalno stanje pacijenta, što se može utvrditi iz promatranja i razgovora.
Upravo je to ono što danas nalazimo potvrđenim u psihosomatskoj medicini. Bach je prepoznao negativne osjećaje kod svojih pacijenata kao što su: i on je bio mišljenja da, kad su izvan njih uravnotežiti, osoba gubi moć da se brani od štetnih utjecaja izvana. Zatim bakterija i virusi može dovesti do bolesti, hladan vjetar ili raskošan obrok mogu uzrokovati nelagodu.
- Strahovi
- Neizvjesnost
- Mržnja i
- Zavist
Za Bacha su obnavljanje unutarnje harmonije i slobodni protok energija bili u prvom planu svakog tretmana. U svojoj knjizi "Izliječi se", dr. Bach piše o svom pogledu na temeljna načela života i pogledu na Boga i svijet koji su ga naveli da razvije Bachovu cvjetnu terapiju u to vrijeme. Mišljenja je da je u kreaciji sve jedinstvo, da je svatko od nas također povezan sa svime i da je to tako kroz zajedničku, superiornu snažnu energetsku vibraciju.
Ovo ima mnogo imena: Kreacionizam, kozmički princip ili Bog. Svako je ljudsko biće dio ove velike ideje stvaranja, ima svoju misiju, svoj zadatak, svoju sudbinu. Između besmrtne duše i smrtne osobnosti, prema Bachu, leži takozvano "više ja" kao posrednik između obje razine.
Uz pomoć ovog posredovanja naša duša želi ostvariti određene potencijale u osobnosti. To su superiorne vrline poput: Realizacija ovih idealnih koncepata duše u skladu s prirodom predstavljala bi našu istinsku sreću. Ako ih se ne može postići, prije ili kasnije pojavit će se suprotan osjećaj nesreće!
Neostvarene vrline sada pokazuju svoju tamnu stranu, jer nedostacima poput Bachova mišljenja, svakoj bolesti prethodi negativno stanje duha temeljeno na pogrešnoj upotrebi jednog od velikih pojmova i vrlina ljudske duše. - Nježnost
- snaga
- Hrabrost
- Dosljednost
- Mudrost
- Radost
- Odlučnost. - Ponos
- Okrutnost
- Mrziti
- Sebičnost
- Neznanje
- Pohlepa.
